Velike izložbe velikih bečkih muzeja u 2011.

Izvor: Blic, 15.Dec.2010, 16:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Velike izložbe velikih bečkih muzeja u 2011.

Egonu Šileu, Gustavu Klimtu, Hansu Makartu, Jozefu Hofmanu i Roju Lihtenštajnu posvećene su prestižne izložbe najznačajnijih bečkih muzeja u 2011. godini.

Velika izložba o Egonu Šileu (1890-1918) biće otvorena 17. februara 2011. godine u muzeju bečkog dvorca "Belvedere", na kojoj će biti prikazano preko 100 autoportreta i portreta ovog slavnog austrijskog slikara.

Dela koja će se naći na izložbi prikazuju umetnički razvoj Egona Šilea i njegova izvanredna >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << ostvarenja kao portretiste.

Iako je imao svega 28 godina kada je umro od "španske groznice", Šile je iza sebe ostavio značajan opus ostvarenja, a u središtu njegovih prikaza nalaze se ljudi.

Lihtenštajn u "Albertini"

U bečkoj "Albertini" će 28. januara 2011. godine biti otvorena izložba crno-belih crteža poznatog američkog slikara Roja Lihtenštajna. Inspirisan reklamnim i novinskim ilustracijama i stripovima, ovaj umetnik je u između 1961. i 1968. godine stvorio oko 70 crno-belih crteža koji su u pogledu teme i stila bili nešto sasvim novo.

Gustav Klimt (1862-1918) i Jozef Hofman (1870-1956) kao "Pioniri modernizma" nalaze se u fokusu još jedne velike izložbe u "Belvedereu".

Ovaj muzej poseduje najveću zbirku Klimtovih slika na svetu i prikazaće ovog slavnog austrijskog umetnika zajedno sa čuvenim arhitektom i dizajnerom Jozefom Hofmanom.

Intenzivna saradnja između ova dva stvaraoca postavila je Betovenovom izložbom 1902. godine u Zgradi bečke secesije nove standarde u oblasti totalnog umetničkog dela.

Univerzalnom umetniku Hansu Makartu (1840-1884) posvećene su čak dve izložbe u 2011. godini u Beču, jedna u bečkom "Donjem Belvedereu" od 17. juna i druga u "Muzeju Beča" od 18. juna.

Makartovo ime ne predstavlja samo simbol veličanstvenosti cele jedne epohe, već je ovaj svojevrsni „slikarski knez" izvršio značajan uticaj i na operu i pozorište, na ukus uređenja životnog prostora i stil odevanja.

Makart je bio univerzalni umetnik, estetski uzor i najuticajniji „dizajner" poslednjih tridesetak godina devetnaestog veka.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.