Uspešni primeri digitalizacije kulturnog nasleđa

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 17.Dec.2019, 14:48   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Uspešni primeri digitalizacije kulturnog nasleđa

U Pres-sali Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije održana je promocija tri uspešna projekta digitalizacije. Predstavljeni su projekti Muzeja pozorišne umetnosti Srbije iz Beograda, Narodnog muzeja u Zrenjaninu i Muzeja Vojvodine iz Novog Sada. 

Prisutnima su se obratili Irina Stojković Kikić iz Muzeja pozorišne umetnosti Srbije, Jelena Gvozdenac Martinov, direktorka Narodnog muzeja u Zrenjaninu, Tara Miljević u ime kompanije Zumoko i Dejan Masliković, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << pomoćnik ministra za digitalizaciju kulturnog nasleđa i savremenog stvaralaštva.

Predstavljeni projekti podržani su od strane Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i primer su dobre prakse u prezentaciji kulturnog nasleđa korišćenjem savremenih tehnologija. Strateški cilj Ministarstva u oblasti digitalizacije je ostvarivanje vidljivosti i dostupnosti kulturnog nasleđa naše zemlje.

Danas su predstavljene dve aplikacije proširene stvarnosti: „Zlatni šlem“ – interaktivni strip o otkriću čuvenih rimskih šlemova Muzeja Vojvodine i „Vizije muzeja“ – interaktivni vodič kroz stalnu postavku. Aplikacije su realizovane u saradnji sa kompanijom Zumoko.

Projekti muzeja u Zrenjaninu i Novom Sadu primer su kako se informaciona i komunikaciona tehnologija uspešno koriste za predstavljanje kulturnog nasleđa, kako se mlade generacije, na njima prihvatljnjiv način, privlače u ustanove kulture i dokaz da su naše ustanove spremne za digitalnu transfomraciju kulture uz konstantni rad na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Direktorka Narodnog muzeja u Zrenjaninu, ovom prilikom, napomenula je kako je motiv za uvođenje novih tehnologija u aktivnosti muzeja bio želja da se razbije barijera između posetilaca i muzejskih postavki ili mezeja samih. Namera vodilja bila je da se prvo preko sveta tehnologije i igre privuku deca a da zatim ona povedu svoje roditelje i tako vrate publiku u muzeje.

Muzej pozorišne umetnosti Srbije predstavio je elektronsku bazu teatrografskih podataka o srpskom pozorištu od prvih profesionalnih predstava do danas – Teatroslov.

Irina Stojković Kikić podvukla je koliki je značaj čuvanja teatografskih podataka jer je pozorište takva vrsta umetnosti gde sve nestaje kad se zavesa spusti. O digitalizaciji se, prema rečima Irina Stojković Kikić, razmišljalo od početka dvehiljaditih. Godine 2008. baza je postala dostupna onlajn, a 2019. Teatroslov je inkorporiran u portal kultura.rs i tako postao pretraživ za najširi krug korisnika zainteresovanih za nacionalnu kulturnu baštinu prisutnu na internetu.

Muzej pozorišne umetnosti, istakao je Masliković, primer je kako je mala ustanova kulture sa skromnim sredstvima uz poštovanje svih preporuka Ministarstva kulture i informisanja i poštovanje pravnih propisa uspela da digitalizuje kompletan fond, da ga zaštiti vodenim žigom i da sve bude javno dostupno.
Pogledaj vesti o: Zrenjanin

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

U Ministarstvu kulture održana promocija uspešnih projekata digitalizacije kulturnog nasleđa

Izvor: Danas, 17.Dec.2019

U Ministarstvu kulture danas je održana promocija tri uspešna projekta digitalizacije kulturnog nasleđa, a Ministarstvo je navelo da je njihov cilj ostvarivanje vidljivosti i dostupnosti kulturnog nasleđa Srbije.

Nastavak na Danas...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.