Izvor: Vesti-online.com, 03.Jan.2011, 17:54   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Umro tvorac "Desanta na Drvar"

U Zagrebu je u 89. godini umro Fadil Hadžić, jedan od najizvođenijih jugoslovenskih komediografa, svestrani kulturni poslenik, filmski režiser, scenarista, novinar i slikar, ali i osnivač i dugogodišnji umetnički direktor Satiričkog pozorišta "Kerempuh", odnosno "Jazavac" kako se zvalo pre rata.

Iako se oprobao u svim vidovima umetnosti i urednikovanja u novinama i časopisima (VUS, Vjesnik, Telegram, Kerempuh, Oko), Hadžić je tokom svoje bogate karijere najviše je bio >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << vezan uz pozorište.

Rođen je 1922. u Bileći a po akademskom obrazovanju je slikar. Godine 1950. osniva i vodi Kerempuhovo vedro kazalište (pozorište), od 1951. preimenovano u Gradsko kazalište Komedija, početkom 50-ih osniva i vodi "Duga-film", prvo preduzeće za proizvodnju crtanih filmova u Jugoslaviji, a od 1952. je direktor "Zora-filma".

Tokom 1964. bio je jedan od osnivača Satiričkog kazališta Jazavac kome je bio direktor 20 godina.

Pokretač je pozorišnog festivala "Dani satire" prvi put održanog 1976, a u sezoni 1981./1982. bio je intendant zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta.

Dramsku karijeru započeo je "Dosadnom komedijom", koja je prvi puta izvedena 1952. u pozorištu Komedija.

Njegov dramski opus obuhvata 60 dela u kojima tematizuje generacijske sukobe, muško-ženske odnose, zloupotrebu moći i društveni moral.

U radu je koristio različite dramaturške forme - farsu, fantastiku, elemente vodvilja i komediju situacije.

Većina Hadžićevih komedija prvi put je izvedena u "Kerempuhu", gde je, pored oko 40 celovečernjih dela, izvedeno oko 20 njegovih kraćih tekstova, igranih u okviru satiričnih kolaža različitih autora.

Bio je aktivan do poslednjeg dana života, a u matičnom mu je pozorištu 20. novembra prošle godine prvi put izvedeno poslednje delo, komedija "Prevaranti".

Kao filmski režiser debitovao je početkom 60-ih godina sa dva dugometražna filma, "Zemlja s pet kontinenata" i "Abeceda straha", posle čega 1962. sledi komedija "Da li je umro dobar čovjek?" (1962), ratni film "Desant na Drvar" (1963), te "Sarajevski atentat" (1968).

Za film "Službeni položaj" (1964) nagrađen je Velikom Zlatnom arenom na filmskom festivalu u Puli, čiji je bio glavni promotor.

U njegovom filmskom opusu ističu se filmovi društveno-kritičkog karaktera, među kojima i "Protest" (1967), "Lov na jelene" (1972), "Novinar" (1979), "Ambasador" (1984).

Autor je libreta za operu "Požar u operi" Borisa Papandopula i više romana, knjiga i humorističkih putopisa.

U "Vjesniku" je pod pseudonimom Zoran Zec objavljivao ironične portrete kulturnih radnika koji su 1970. sabrani u knjizi "Hrvatski Olimp". Hadžić se slikarstvom počeo intenzivnije baviti 70-ih, slikajući ponajviše aktove, portrete, istarske pejzaže i vedute u tehnici ulja, akvarela i pastela.

Za kulturno-umetnički rad dobio je brojne nagrade i druga priznanja, među kojima 1984. i nagradu "Vladimir Nazor" za životno delo.

Nastavak na Vesti-online.com...