Izvor: Blic, 16.Apr.2005, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

To čudo Vasiljev

To čudo Vasiljev

Predstave slavnog Vasiljeva video sam samo u njegovoj ranoj fazi. Najpre 1979. godine angažovan komad i predstavu o sukobu generacija 'Odrasla kćer mladog čoveka' V. I. Slavkina. Potom predstavu 'Serso', takođe dramu Slavkina, koja je osvojila svet, uključujući publiku i kritiku 21. Bitefa 1987. godine . Prošle godine video sam negde u svetu jedan njegov neobičan rezultat sa francuskom glumicom Valerijom Drevil – nagom 'Medejom' Hajnera Milera. Predstava >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << zakazana u Beogradu nije održana zbog nacionalne žalosti povodom smrti Zorana Đinđića.

Na 'Zlatnoj masci' ove godine prikazana je u okviru 'Ruskog slučaja' (Russian Case) Vasiljevljeva predstava 'Sa Onjeginovog putovanja' u prostoru koji je, kao dar s neba, izgrađen za Anatolija Vasiljeva na inicijativu Luškova, jednog od najpreduzimljivijih ljubitelja pozorišta među gradonačelnicima u svetu.

U najvećoj dvorani bleštavo belom prostoru Škole dramske umetnosti dešava se jedinstvena predstava prevratničkog reditelja Vasiljeva na temu Puškinovog 'Evgenija Onjegina'. Gledajući ovu četiri sata dugu predstavu, osetio sam onu istu tananu ironiju romana u stihovima, kao i tihu kantilenu istoimene opere Čajkovskog, koja je prepletena sa dramskim tokom. Uvek sam imao utisak, čitajući i ruski original i kongenijalni prevod Milorada Pavića, Puškinovu samoironiju prema sopstvenom dendizmu i dendizmu njegovog vremena. Ispod površnosti vremena i prpošnosti stihova teku zlokobni brzaci ljudske sudbine od izvorne nevinosti mladosti do utoke - mudrosti razočaranja i prerane smrti.

Sve je to dovedeno do vrhunske estetičnosti, a stihovi su iscizelirani u vasiljevskom shvatanju dekonstrukcije romantičnog kazivanja poezije, s tim da ta poezija i tako izmenjena postaje još uverljivija.

Predstava se završava istinskim šokom - ceo ansambl izlazi na scenski prostor kao sovjetski hor, koji peva banalnu pesmu u slavu Lenjingrada, kao socrealističko prisvajanje i banalizacija Puškina.

Bankarski ugled

Posle godina vladavine turbo-folka, u kojem su značajne role imali piramidalni bankari poput Dafine i gazda Jezde, a narod s pravom prestao da veruje domaćim bankama, gurajući ono malo crkavice što je preostalo u dušeke, ušli smo u eru najgrđeg turbo-bankarstva.

I pored mnoštva stranih banaka u kojima važe standardi zapadnog i pouzdanog poslovanja, mnogi naši ljudi su što iz pseudopatriotskih razloga, što iz lenjosti nastavili da posluju sa domaćim bankama. Ali ne lezi vraže, neke od njih u želji da što prilježnije organizuju svoju komunikaciju sa Narodnom bankom Srbije, prešle su granicu dozvoljenog.

U formularu koji je Zepter banka, dala svom dugogodišnjem klijentu, inače profesoru Beogradskog Univerziteta, da popuni kako bi mu uopšte isplatila redovnu platu, pored podataka o tome sa kim dotični živi (?) i gde ovaj radi (?), stajao je i zahtev da se klijent izjasni o tome šta je njegova pokretna a šta nepokretna imovina!!!

Baš kada je, u zgradi vrednoj nekoliko miliona evra, profesor pomislio na to kako ova banka kasni sa isplatama makar tri dana, a naplaćuje proviziju veću nego konkurencija, sa čuđenjem se zapitao da li da prijavi šporet, boljer, televizor, usisivač ili knjige. A onda je shvatio da je stezanje u grudima samo fizički izraz nervnog sloma koji je usledio, pošto se banka preko koje godinama prima sve svoje honorare i platu, pretvorila u špijunsku ekspozituru nepoznate službe koja zarad svog poslovanja potražuje podatke koji bi eventualno mogli da zanimaju poresku službu, kada bi profesor imao dovoljno velika primanja, da prijavi porez. Ogorčen zbog elementarnog ugrožavanja građanskih prava, profesor je rešio da svoj novac i poverenje pokloni nekoj stranoj banci.

S pravom, jer ne postojimo mi zbog banaka, nego one zbog nas. U bankarskoj konkurenciji koja je sve veća, najbolje će poslovati banke sa najstabilnijim ugledom. A ugled stiču ne samo svojom kreditnom sposobnošću, i TV reklamama, nego prevashodno načinom na koji tretiraju klijente. O uvažavanju bi trebalo da misli Zepter banka ukoliko neće da rastera svoje štediše.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.