Tasovac: Kulturu u središte razvojnih planova

Izvor: SEEcult.org, 25.Dec.2014, 18:06   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tasovac: Kulturu u središte razvojnih planova

Ministar kulture i informisanja Srbije Ivan Tasovac izjavio je 25. decembra da bi kultura trebalo da bude u središtu svih planova održivog razvoja, te da je osnova njenog očuvanja i razvoja u 21. veku, koji obeležavaju paradoksi globalizacije - u digitalizaciji i podeli odgovornosti za kulturnu politiku.

Na promociji zbornika tekstova sa međunarodne konferencije UNESKO katedre za kulturnu politiku i menadžment Univerzitetа umetnosti u Beogrаdu “Kultura i održivi razvoj u >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEcult.org << doba krize”, Tasovac je konstatovao da kriza u Srbiji traje već toliko dugo da su akteri domaće scene veterani u tom smislu.

Iskustva kulture u Srbiji stoga će, kako je dodao Tasovac, “biti od velike koristi” i za ostvarenje agende održivog razvoja UN od 2015. godine koju doživljava kao istorijski dokument, jer je kroz Rezoluciju 68/223 kultura prepoznata kao pokretač, glasnogovornik, zaštitnik i putokaz za tri usvojena principa održivog razvoja – ekonomskog, društvenog i ekološkog.

Tasovac je izrazio u tom smislu zadovoljstvo što je to prepoznala i stručna javnost i na teoretskom planu reagovala zbornikom, koji su u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka predstavile kourednice Milena Dragićević Šešić, Mirjana Nikolić i Ljiljana Rogač Mijatović.

Iako je današnje doba vreme krize, Tasovac je istakao da je ono istovremeno i vreme ubrzane tehnološke revolucije koja dramatično menja svet oko nas, utičući i na oblast kulture.

“Dok s jedne strane, internet i novi mediji stvaraju neophodnu osnovu za razvoj globalnog informacionog društva i društva znanja, u kojem caruju ideje i u kojem se cene originalnost i kreativnost, ekonomska globalizacija istovremeno predstavlja realnu opasnost za kulturnu raznolikost širom sveta. Zakoni globalnog tržišta nameću svoje kulturne modele i svoje parametre razvoja – za tržište nisu bitni ni tradicija, ni identitet, ni različiti pogledi na svet”, rekao je Tasovac, uveren da je upravo kultura “jedinstvena konstanta koja i pojedince, i čitave zajednice osnažuje, menja i čini sposobnim ne samo da razumeju jedni druge, nego i da uživaju u složenoj raznolikosti ljudskog stvaralačkog izraza”.

Kako se kultura, tehnologija i društvo, međutim, ne mogu razvijati bez međusobnog prožimanja, Tasovac je ocenio da je siguran put ka očuvanju, ali i daljem aktivnom razvoju kulture u 21. veku upravo digitalizacija lokalne, nacionalne i svetske kulturne baštine.

Pod digitalizacijom pritom ne podrazumeva samo čin pohranjivanja i arhiviranja, nego pre svega “proces stvaranja okvira za neprekidni pristup, korišćenje, međusobno povezivanje, istraživanje i kreativnu transformaciju materijalnog i nematerijalnog nasleđa u elektronskom obliku”.

“Digitalizacija je zato istovremeno usmerena i na prošlost, i na budućnost, ona je čuvar kolektivnog pamćenja i garant sveopšteg tehnološkog razvoja”, rekao je Tasovac.

Tasovac je posebno naglasio i značaj podele odgovornosti za kulturnu politiku.

“Čvrsto verujem da je odgovorna kulturna politika obaveza svih, po celoj vertikali društvene podele, od međunarodnih organizacija i vlada, preko lokalnog nivoa uprave, institucija kulture i civilnog društva, do pojedinca, građanina, čije učešće u kulturnom životu konačno utemeljuje razloge za afirmaciju kulture. Samo jedno takvo, integrisano i višeslojno deljenje odgovornosti u kulturnom sektoru usmerava održiv ekonomski razvoj i doprinosi ostvarivanju Milenijumskih razvojnih ciljeva”, rekao je Tasovac.

U tom smislu, kako je dodao, i proces decentralizacije je uslov bez kojeg se ne može napraviti napredak u pristupu i donošenju praktičnih rešenja. Prema njegovim rečima, jačanje odgovornosti lokalne uprave osnažuje lokalne zajednice, čije delovanje obezbeđuje kulturni razvoj, uz toleranciju i poštovanje ljudskih prava.

“Paradoks globalizacije je očigledan: otvara mogućnosti za nove vidove komunikacije, saradnje i razmene, ali sa sobom nosi i opadnost od izjednačavanja i brisanja razlika, od potiskivanja svega onoga što nas, i kao pojedince, i kao društva, čini samostalnim, posebnim i drugačijim. Na nama je da se – postavljanjem kulture u središte svih planova za održivi razvoj i integrisanim pristupom osmišljavanju kulturnih politika – izborimo za društvo koje duboko poštuje i aktivno promoviše sve aspekte ljudske kreativnosti i različitosti”, poručio je Tasovac, koji je sa promocije zbornika izašao pre diskusije zbog ranije zakazanog obilaska radova na fasadi Muzeja nauke i tehnike čiji je završetak najavljen do kraja godine, a unutrašnja restauracija do kraja aprila 2015.

Tasovac je, inače, o kulturi kao razvojnom instrumentu savremenog društva govorio i u junu 2013. godine u sedištu UN u Njujorku – dok je još bio direktor Beogradske filharmonije, a njegovo izlaganje objavljeno je u prošlom, 142. broju časopisa “Kultura”, u izdanju ZAPROKUL-a.

(SEEcult.org)

Nastavak na SEEcult.org...



Povezane vesti

Kultura i održivi razvoj u doba krize

Izvor: SEEcult.org, 25.Dec.2014

Održivi razvoj kulture, kao jednog od ključnih faktora održivog razvoja celokupnog društva, danas se nalazi pred raznim izazovima, pre svega zbog ubrzanog tehnološkog razvoja, globalizacije, ali i opšte socijalne, ekonomske i ekološke krize. Stoga i odgovor na mnogobrojna otvorena pitanja na tu...

Nastavak na SEEcult.org...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SEEcult.org. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SEEcult.org. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.