Izvor: Glas javnosti, 17.Jul.2008, 09:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Savremenici ogovaraju slavnog glumca
O životu Bogoboja Rucovića, jednog od najboljih srpskih glumaca s kraja 19. i početka 20. veka, i danas se veoma malo zna. Ipak, zahvaljujući angažovanju rukovodstva festivala Grad teatar Budva, ova „istorijska nepravda“ uskoro će biti ispravljena, bar delimično. Naime, na njihovu inicijativu, nekolicina pisaca počela je zajednički da „sklapa“ priču o životnom putu ovog Budvanina koji je najupečatljive glumačke kreacije ostvario kao član beogradskog Narodnog pozorišta, ali >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << suočeni sa veoma malim brojem podataka, brzo su odustali od započetog posla. U međuvremenu, kada se već učinilo da će sve to ostati samo ad akta, stvar u svoje ruke preuzima poznati srpski pisac Nebojša Romčević... Posle izvesnog vremena iz njegovog pera nastaje dramski komad „Ogovaranje“, koji će u okviru ovogodišnjeg 22. festivala Grad teatar Budva, pod rediteljskom palicom jednog od naših najboljih reditelja LJubiše Ristića, premijerno biti izveden 10. avgusta na ruševinama nekadašnje fabrike keramike u Buljaricama.
BEOGRADSKI KOPRODUCENT
- Još se nismo dogovorili ko će biti beogradski koproducent. Trenutno imamo ponude nekoliko pozorišta. Razmotrićemo sve ponude, pa ćemo tek tada odlučiti kome ćemo dati tu mogućnost da se proslavi i da zaradi ogromne pare od igranje ove predstave u Beogradu - kaže Ristić.
Život u umetnosti
- Ovo je priča u kojoj, zapravo, nema glavnog junaka, a sastoji se od raznih ogovaranja, mitova i izmišljotina Rucovićevih savremenika. Međutim, paralelno s njom, iskonstruisaćemo Bogobojev život u umetnosti kroz uloge iz četiri Šekspirove tragedije koje on nikada nije odigrao. Reč je o „Hamletu“, „Kralju Liru“, „Ričardu Trećem“ i „Romeu i Juliji“ u prevodima Laze Kostića - kaže LJubiša Ristić za Glas javnosti, u pauzi jedne od čitajućih proba, koje već nedelju dana intenzivno održava pod krovom svog pozorišta KPGT.
U prostranom holu KPGT-a, u jednoj od fotelja, zatičemo Miodraga - Brika Krivokapića. Dok ispija kafu, veli da mu je u ovom komadu posebno interesantan bio način na koji je Nebojša Romčević uspeo da postavi priču o čoveku koga, iako je glavni junak, uglavnom nema na sceni.
- Zato se predstava i zove „Ogovaranje“, jer svako od tih likova ima neku svoju sliku o Bogoboju koga ću ja da igram samo kroz te uloge iz Šekspirovih tragedija. To je za mene, kao glumca, bio jedan žestok izazov jer sam se veoma mnogo bavio Šekspirom. Takođe, veliki izazov predstavljaju i ti Lazini prevodi koji su do sada postojali samo u arhivu. Bilo bi mi drago da ova predstava podstakne nekoga od naših izdavača da napokon štampa te prevode. Mislim da je velika šteta za našu kulturu da nema prve prevode Šekspira na srpskom jeziku. To jedna kultura, ako misli da bude ozbiljna, ne sme sebi da dozvoli - poručuje popularni Brik.
San o pozorištu
Nasuprot njega sedi dramaturg predstave i poznati pozorišni kritičar Aleksandar Milosavljević. U prijatnom ćaskanju, on podseća da je ogovaranje glavni motiv u skoro svim Šekspirovim komadima.
- Ako pažljivije čitate njegova dela, videćete da se sve vrti oko nekakvih ogovaranja i oko nekih pogrešnih i malicioznih interpretacija nečega što je neko rekao. Romčevićev komad je pisan iz perspektive ogovaranja privatne i umetničke ličnosti Bogoboja Rucovića. Ova predstava samo delimično govori o njegovom životu. Ona je, zapravo, rekonstrukcija jednog Rucovićevog sna o tome šta je pozorište u odnosu na, kako to LJubiša kaže, kaljugu stvarnosti. Kroz te Bogobojeve uloge iz Šekspirovih komada biće sprovedena rekonstrukcija, ne njegovog života, već sna o pozorištu - otkriva naš sagovornik.
Predstava se radi u koprodukciji Budva grad teatra i Narodnog pozorišta iz Sombora, u kojem će od oktobra biti na redovnom repertoaru. U glumačkom ansamblu iz nekoliko kuća (NP Sombor, KPGT, nacionalni teatar Beograd...), pored Miodraga Krivokapića, nalaze se i Saša Torlaković, Mihailo Nestorović, Marko Marković, Bojan Krivokapić, Ana Kostovska, Kristina Radenković, Milijana Makelić, Ivana Jovanović, Maja Marinković, Biljana Mišić, Kiril Popovski i operska pevačica Tamara Marković. Muziku komponuje Gabor Lenđel, a scenografiju i kostime kreiraće Miodrag Tabački.
140 godina od početka zidanja Narodnog pozorišta u Beogradu
Izvor: RTS, 17.Jul.2008
Pre 140 godina položen je kamen temeljac zgrade nacionalnog teatra. U najvećoj i najraskošnijoj palati u Srbiji sa kraja 19. veka, po lepoti arhitektonskih rešenja nalik milanskoj Skali, ljubitelji drame, opere i baleta uživaju zahvaljujući knezu Mihailu Obrenoviću. ...






