Preminuo Klod Levi-Stros

Izvor: Blic, Beta, 03.Nov.2009, 21:35   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Preminuo Klod Levi-Stros

Jedan od najznačajnijih antropologa XX veka, utemeljivač strukturalizma, Klod Levi-Stros umro je u 101. godini, saopštila je danas Francuska akademija nauka.



Ideje Kloda Levi-Strosa koji se smatra utemeljivačem moderne atropologije, inspirisale su generacije autora iz svih oblasti društvenih i humanističkih nauka. Za 60 godina naučne karijere, Levi-Stros je napisao veliki broj književnih i antropoloških klasika, kakvi su "Tužni tropi" (1955), "Divlja misao" >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << (1963) i "Mitologika I-IV" (1964-1967).

Levi-Stros je rođen 28. novembra 1908. u Briselu, u umetničkoj porodici jevrejskog porekla.

Na Sorboni je studirao pravo i filozofiju, a 1934. je angažovan kao predavač sociologije na Univerzitetu u Sao Paolu.

Tokom boravka u Brazilu pročitao je knjigu američkog antropologa Roberta Louvija "Primitivno društvo" koja ga je motivisala da se posveti antropologiji. U Brazilu je obavio i svoj najznačajniji etnografski terenski rad, pre svega u Amazoniji.

Na početku Drugog svetskog rata, otišao je u SAD, gde je upoznao lingvistu strukturalistu Romana Jakobsona. Njihova saradnja dovela je do formiranja posebnog teorijsko-metodološkog pravca u antropologiji koji je nazvan strukturalizam. Osnovna ideja Levi-Strosa bila je da se u različitim kulturama, lingvističkim šemama i mitovima i legendama, naziru imenitelji koji su zajednički celoj ljudskoj vrsti.

Levi-Stros se u Francusku vratio 1947. i ubrzo je stekao veliku popularnost i poštovanje širom Evrope i SAD. Od 1959. do odlaska u penziju 1982. predavao je na Francuskom koležu, nakon čega je nastavio da se bavi aktivnim naučnim i intelektualnim radom.

Bio je član Francuske akademije nauka, Američke akademije za umetnost i nauku, Američkog filozofskog društva i Kraljevskog antropološkog instituta. Uoči Levi-Strosovog 100. rođendana, jedna od najuglednijih francuskih izdavačkih kuća Galimar uvrstila ga je u Panteon najvećih mislilaca, objavivši njegova dela u "Plejadama", što je počast koja se retko ukazuje živim autorima.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.