Izvor: S media, 08.Apr.2010, 09:34 (ažurirano 02.Apr.2020.)
"Mesečari iz Magruma" Mirjane Mitrović
Treći roman Mirjane Mitrović "Mesečari iz Magruma", u izdanju "Lagune", našao se prvo u širem izboru za Ninovu nagradu za 2009. godinu, da bi tek danas imao zvaničnu medijsku promociju.
O romanu koji bi trebalo da sa prethodnim "Emilija Leta" i narednim koji je u fazi nastajanja ("Djakonisa") trebalo da čini trilogiju "Žene sa limesa" govoirili su urednik prva dva romana, književni kritičar Petar Arbutina, spisateljica Laura Barna i autorka, u knjižari "Delfi" u Studentskom >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << kulturnom centru.
Ogradivši se da se lična predrasuda prema piscima koji "beže" u antičko doba jer o toj epohi postoji velika literatura, ne odnosi na Mitrovićevu, Arbutina je rekao da je ona unela inovacije u svoj pristup antici.
"Književnica je dokazala na posredan način, preko priče čija je radnja smeštena u treći-četvrti vek i geografski locirana na rimski limes na Balkanu, mogu dotaći uvek aktuelne teme o ženi koja traži svoje mesto izmedju snova i stvarnosti i izmedju dva muškarca", primetio je Arbutina.
On je podsetio da snovi, po uzoru na Borhesa, imaju važnu ulogu kao i atmosfera provincije kojom odiše ceo roman.
Junaci romana su žrtve duha mesta (Magrum, provincija Mezija) koji im je datost i težnje da se vrate Rimu, prestonici sveta, dodao je Arbutina. Barna, koja se ogradila da govori samo kao koleginica pisac, prijateljica, čitalac i istoričar umetnosit koji je pisao o antičkim lokalitetima, istakla je da je roman tako slojevit da će svaki čitalac imati svoj ugao posmatranja.
Za nju je ključan aspekt "mesečarenja" jer to je put da se mali, aninimni čovek izdvoji iz mase.
Takodje, junaci se kroz snove odvajaju od stvarnosti koja ih guši i sputava.
Mitrovićeva je objasnila da je Magrum postojao i da su temelji tog značajnog rimskog uporišta na ušću Morave u Dunav bili vidljivi ispod površine vode koja ih je prekrila posle podizanja nivoa Dunava izgradnjom "Djerdapa".
Ona je najavila da će junakinja sledećeg romana biti žena koja je u periodu ranog hrišćanstva, pre njegovog legalizovanja, bila sveštenica u području rimskog limesa na Dunavu.
