Izvor: Politika, 26.Okt.2015, 23:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bože, daj udesi da padnem po stjuardesi

Kako su ispali intervjui koje su Ršum, Raša Popov i Slobodan Stanišić radili sa Brankom Ćopićem i kako je Branko prošao na testu inteligencije, čuli su juče posetioci Sajma knjiga

 Jednu baku iz naselja Bački Jarak novinari su jednom pitali šta bi želela kao nagradu zato što je doživela 103 godine, a ona je odgovorila: „Čeda moja, da mi omogućite da mi dođe Branko Ćopić, da mi razgali dušu”. Ovo je ispričao pesnik Raša Popov juče na Sajmu knjiga >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << , u Ćopićevoj sali, povodom 100-godišnjice rođenja poznatog pisca, autora Doživljaja Nikoletine Bursaća, Orlova rano lete, Magarećih godina, Bašte sljezove boje, Proloma, Gluvog baruta, brojnih pesama i priča za decu, uz koje su čitaoci mogli da se na miru isplaču, ali i ismeju od sreće.

Raša Popov je ispričao da je Ćopić bio najpopularniji pisac u ondašnjoj Jugoslaviji.

– Bio je veliki humorista, dugog jezika, često protiv države. Knjiga „Odumiranje međeda”, u kojoj je državu video kao zver, bila je zabranjivana i zbog nje je dugo bio gonjen i kažnjavan. Kada je došao na studije književnosti u Beograd, poznati psiholog Borivoje Stefanović studente je podvrgnuo testu inteligencije. Najviše poena, iznad 140, imali su Branko Ćopić, koji je došao iz bosanske gudure, i Mitra Mitrović, kasnije ministarka kulture, koja se udala za Milovana Đilasa – rekao je Popov. Podsetio je da je kao student za Radio Beograd intervjuisao Ćopića, ali mu je urednik bacio prilog, rekavši da je on protiv vlasti, prisluškivan, satiričan i sumnjivi pisac.

Pesnik Ljubivoje Ršumović je istakao da je voleo, čitao i ugledao se na Ćopića.

– U osnovnoj školi radili smo poemu „Deda, unuk i petogodišnji plan”, i ja sam bio deda reakcionar. Seljaci su me gađali opancima, jer su mislili da su to moji stavovi, ne shvatajući da je to Ćopićev junak. Mnogo godina kasnije na Kolarcu sam se izvinio Branku zato što sam krao njegove rime, a pisao kao da su moje, a on mi je rekao:„ Ne moraš da se izvinjavaš. Dobro si ispao, na koga si se ugledao!” Kao student sam bio novinar Radio Beograda i Duško Radović me je poslao da radim intervju sa Ćopićem. Pričali smo dva sata, ali nisam bio obučen da radim sa magnetofonom i razgovor nije bio snimljen. Duško mi kaže da pozovem Ćopića ponovo, okrene broj i da mi slušalicu. Počnem ponizno da se izvinjavam, a on kaže: „ A, događa se. Dođi, ponovo ćemo da napravimo”. Imao je veliko, široko srce, i nesebično je delio radost i dobrotu – rekao je popularni Ršum i prisetio se da je kao mladi novinar pratio grupu pisaca koji su išli u Split. Nad Bosnom počne oluja, a Desanka i Mira Alečković najjače vrište. I Ćopić kaže: „O Bože, ako jesi na nebesi, daj udesi, ako nam se nešto desi, da padnem po stjuardesi!”

Dečji pisac Slobodan Stanišić je takođe bio novinar Radio Beograda i radio intervju sa Ćopićem. – Stanovao je kod Beograđanke i dočekao me je neraspoložen. Rekao je da ne može da piše otkad se iz garsonjere preselio u veliki stan. Pisao je na kolenu, u đačku svesku, sa vrlo malom olovkom, sve dok je ne potroši. Nikada nije govorio svoje pesme pred decom do kraja, nego do pola, da bi decu zainteresovao da je sami nađu i pročitaju – rekao je Stanišić.

Pisac Vladimir Andrić je rekao da je Ćopić pisac svetskog ranga i da se njegov junak Mačak Toša drži za ruku sa Pinokijem, Vinijem Puom i Pipi Dugom Čarapom, a dečji pisac Dušan Pop Đurđev podsetio je na Ćopićevu „Jeretičku priču” u kojoj se pominje bogataši koji su za sebe ogradili plažu.

– To je bilo strašno reći u ono doba. Ćopić je izbačen iz Saveza komunista, zabranili su mu gostovanja po školama, a iz svih škola su javili da otkazuju, jer se svaka od tih škola kreči!

Juče je pušten i televizijski prilog u kojem Ćopić govori da je lik Nikoletine Bursaća inspirisan njegovim drugom iz osnovne škole. Pošto je bio, kako je sam rekao, dugog jezika i stalno zbog toga dobijao batine u školi, njegov deda je zadužio učenika Joleta iz starijih razreda da ga uzme u zaštitu. Ćopić bi provocirao drugu decu, a onda bežao kod Joleta koji bi ih potom zgrabio za vrat.

– Kada sam došao u drugi razred, starijeg Joleta nije više bilo. Raspitivao sam se gde mi je zaštitnik i rekli su mi da se oženio i da neće dolaziti više u školu. A meni se onda smračilo, kao da sam se ja oženio!– rekao je poznati pisac.
Pogledaj vesti o: Sajam knjiga

Nastavak na Politika...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.