Bečka izložba nemačkog ekspresionizama po izboru kustosa iz Beograda

Izvor: RTS, 16.Nov.2019, 08:51   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bečka izložba nemačkog ekspresionizama po izboru kustosa iz Beograda

U bečkom Muzeju „Leopold“ otvorena je izložba nemačkog ekspresionizma sa delima najpoznatijih predstavnika drezdenskog „Mosta“ i minhenskog „Plavog jahača“, kao što su Kirhner, Kandinski, Javlenski i Franc Mark. Kustos izložbe je Beograđanin Ivan Ristić
Tri privatne zbirke su se našle ujedinjene na jednoj izložbi – „Bralja“ iz Lugana, „Johening“ iz Dizeldorfa i naravno „Leopold“ >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << iz Beča. Prva tranša ekspresionizma se pojavila 1905. i u istorijskom obliku trajala do 1914. godine.

Formalne karakteristike tog stila su preživele Prvi svetski rat, ali se javni diskurs menjao i množile su se kontroverze. Na primer, Emil Nolde, čija ideološka pripadnost se u Nemačkoj tek danas tematizuje i koji ovde čini četvrtinu izložbe. Ili zagušljivi duhovni horizonti nemačkog neoekspresionizma, takozvanih „Mladih divljih“, iz osamdesetih godina, kao Baselic i Kifer.
„Ono čime se odlikuje nemački ekspresionizam je radikalna subjektivnost. Biti subjektivan, znači tražiti i pitanja i odgovore u samom sebi, i kao slikar i kao čovek, i to je bila glavna odlika svih tih umetnika. Kada govorimo o duhu, govorimo naravno, o plavoj boji. Bitno je istaći da baš u ovom prostoru imamo plave zidove, a plava, naravno, to je boja duha i meditacije“, ističe kustos izložbe, Ivan Ristić.
Izložba indirektno tematizuje i činjenicu da je nemački ekspresionizam skoro toliko nemački fenomen koliko i ruski. Bitan fokus obe zbirke leži na delima Aeksandra Javlenskog.
Teoretičari likovne umetnosti koji danas stoje na pozicijama Adornove estetike, s nepoverenjem gledaju na povremene ekspresionističke epizode dvadesetog veka. Po Adornu, obaveza umetnosti je otkrivanja istina iz sveta ideja, a ideja ekspresionizma je mirenje sa sudbinom. Ako je ta sudbina rat, onda se ekspresionizam miri sa ratom. To je naravno najradikalnije moguće tumačenje, dok ostali u ekspresionizmu vide snagu, energiju i boju.

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.