Izvor: Večernje novosti, 08.Dec.2017, 20:52   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ručak u "Holesterolu" na piće "Kod bankrota"

Neobičnim i duhovitim nazivima firmi, poslednjih godina vlasnici žele da privuku što više klijenata. Pogrebna preduzeća "Jedan manje" i "Poslednji taksi", pečenjare "Izgubljeno jagnje" i "Pragnje" GDE si ti čitav dan, nesrećo - odzvanja ženin glas iz mobilnog telefona. - U biblioteci sam - šapuće muž, dok ispija kapljicu za kafanskim stolom. - Zašto se čuje tolika buka, kad si u biblioteci - nastavlja ljutito supruga. - Pa, svi čitaju naglas! Ova scena kumovala >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << je imenu kragujevačke kafane "Biblioteka kod Milutina". Tako od 2005. godine, stalni gosti i zvanično idu u "biblioteku", čak imaju i članske karte. A primer duhovitosti gazde Stavra Raškovića samo je jedan u moru neobičnih i dosetljivih naziva preduzeća, kafana, prodavnica... Poslednjih decenija, trgovci, ugostitelji i zanatlije gotovo da se utrkuju ko će da smisli "otkačeniji" naziv za svoju firmu. Nekada se u Beogradu dobro provodilo na splavu "Krivi stojko", a ispred studenstkog doma, na Bulevaru kralja Aleksandra, postojala je kafana "Kod žirafu vanevropsku zverku". Popularna mesta, koja u prestonici već na sam pomen privlače pažnju, su i "Ona, a ne neka druga", kafana kod "Jage i Gice", "Tako je suđeno" ili "Violeta, kućo stara", "Šta je tu je", "Poslednja šansa" ili restoran "Luda kuća". Ivanjičani i danas rado odlaze na piće "Kod bankrota", a sam naziv svrljiškog restorana "Kamiondžije" odmah sve govori o kvalitetu hrane i porcijama. PROČITAJTE I: Kafane-nece-menjati-imena Imena su, kako kafedžije kažu, birali po citatima iz knjiga i filmova, nesrećnim ljubavima ili sticajem raznih okolnosti pred njihovo otvaranje. Neizbežni su i brza hrana "Do jaja", restoran "Holesterol", ali i pečenjare i mesare poput "Izgubljeno jagnje", "Posrnuli stočar", "Butik mesa", "Kad jaganjici utihnu", "Zaspalo jagnje" ili novokovanica "Pragnje". Uz kafane i pečenjare, po upečatljivosti naziva, prednjače vlasnici pogrebnih preduzeća. Određujući imena, "savremeni Topalovići" ponekad dolaze do same granice crnog humora - "Jedan manje", "Slatki snovi", "Poslednja suza", "Poslednji taksi", "Pijetet", "Spokoj", "Veseli plamičak", "Večno konačište", a nezaobilazni su i već čuveni "Suza internacional" i "Drnda". ŽIV TI JA, ŽIV MI TI DOMIŠLjAT je i vlasnik stolarske radnje iz Valjeva, koji je firmu krstio najvećim neprijateljem drveta - "Žižak". Možda je još upečatljiviji primer niškog stovarišta "Živ ti ja, živ mi ti". - Od sedamdesetih godina prošlog veka do 1992. imao sam prodavnicu "Živ mi ti", a od tada sam otvorio firmu i ime samo dopunio - kaže Žikica Mladenović, vlasnik stovarišta. - Mogu vam reći da je to ime otvorilo mnoga vrata i kod dobavljača i kupaca. Na sam pomen preduzeća, ljudi se otvore i razgovaramo kao da se znamo 100 godina. PROČITAJTE I: Manji-namet-za-firmu-na-cirilici - Naš narod je generalno duhovit i često se ta maštovitost vidi i u nazivima preduzeća - kaže dr Dobrivoje Stanojević, profesor Fakulteta političkih nauka. - U svim tim nazivima domišljatim, duhovitim, intrigantnim, suština je u reklami, da bi se privukla pažnja. Sve češće se koriste fraze, čitave rečenice, u duhu našeg jezika. One su poslednjih godina učestalije od svojevremeno vrlo popularnih stranih naziva. U svemu je važno da se ne prelazi granica dobrog ukusa i pristojnosti. Većina ovih naziva, čak i pogrebnih preduzeća, samo su domišljati i ne prelaze tu "crtu". Na spisku naziva koji lako "ulaze u uvo" su i kafići "Bre", "Nesalomive kafedžije", "Bila su vuku odlična meta. Ko? Pa tri praseta", krojački salon "Konan", trgovina "Svinjski biznis", proizvodnja "Kurak i sinovi", krematorijum "Plamen", građevinska firma "Dabar", prodavnica "Vrh brate", frizerski salon "Ko te šiša"... TUĐE PERJE DUGO je među našim preduzetnicima vladala pomama za stranim rečima u nazivima firmi, što je obično značilo potrebu da se zvuči "pametnije", ili važnije - kaže prof. Stanojević. - Nekada čak ti nazivi sadrže i oksimoron, poput "Butika mesa", a primeri "inter, eksport, in, aut", koji su česti prefiksi domaćim nazivima preduzeća, često deluju kao potreba da se ne bude upadljiv. Možda ne bi bilo loše da se porazmisli o nekoj vrsti zakona koji bi uređivao taj deo, ali uvek kada se i pomisli na neku cenzuru, to ima negativan prizvuk.
Pogledaj vesti o: Kragujevac

Nastavak na Večernje novosti...