Izvor: Danas, 15.Apr.2015, 08:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Predsednik DRI pao na ispitu

Predsednik Državne revizorske institucije (DRI) Radoslav Sretenović je u jednom nedavnom intervjuu pod naslovom "Na reviziji Beograd, Kragujevac, Niš, Novi Sad" sumirao sedmogodišnje funkcionalne rezultate ove institucije, koja je inače Zakonom osnovana pre deset godina.

Ukratko, predsednik DRI Sretenović osvrnuo se na činjenicu da je to mali period za dublje zaključke, ali da je postignuta osnovna funkcija davanja mišljenja i ocene o raspolaganju i trošenja novca, >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << shodno propisima, kao i "nastojanjem da se ostvare korisni rezultati". Predsednik DRI je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima ilustrujući ih brojem osuđujućih prekršajnih prijava, krivičnih, privrednih prestupa, podnetim zahtevima za razrešenje odgovornih lica, kao i preporukama, npr. preporuka o korišćenju službenih automobila Vlade. Kada je reč o obuci, istakao je da se ona sprovodi u Srbiji uz pomoć stranih evropskih i američkih stručnjaka. U zaključnom delu na pitanje novinara "uzgred ko češlja vaše knjige" predsednik je označio Narodnu skupštinu, ali je angažovana i DRI Crne Gore da revidira (obavi reviziju Lj. S.) finansijske izveštaje za 2014. godinu. "Mišljenje je, zar ste sumnjali, pozitivno".

U svojstvu ekspredsednika Komisije za sticanje zvanja državni i ovlašćeni državni revizori, osećam obavezu da pojasnim neke okolnosti koje se činjenično i strukovno ne poklapaju sa izjavom predsednika DRI Radoslava Sretenovića. Za ovih funkcionalnih sedam godina DRI nije uspela da postavi metodološke osnove obavljanja revizije javnog sektora, kao i revizije javnih preduzeća, kod koji se vrši revidiranje po metodologiji komercijalne revizije. Tek nedavno je data u opticaj "interna metodologija", koja nije doživela javnu verifikaciju i tek treba da se primeni u 2015. godini. Predsednik DRI uporno, već sedam funkcionalnih godina, izjednačava reviziju finansijskih izveštaja i pravilnosti poslovanja sa budžetskom inspekcijom, koja po Zakon o budžetskom sistemu upravo kontroliše pravilnost poslovanja. Da zaključimo - za ovih sedam godina niti jedan izveštaj nije urađen po metodologiji revizije javnog sektora!

Posebna priča je neadekvatna kadrovska politika. Već kod samog izbora ključnih ljudi za DRI od odlučnog značaja je bila partijska pripadnost. Lako je doneti zaključak o kvalitetu čelnih ljudi na osnovu oskudnih stručnih biografija za ovih sedam godina, od profesionalnih političara, članova kriznih štabova do samostalnog stručnog saradnika za bezbednost, sa časnim izuzecima. Površna analiza zaprimljenih operativnih kadrova ukazuje na dominantnost ličnih relacija, pa čak i sumnju na "političke pritiske". Način sticanja zvanja državnih revizora i ovlašćenih državnih revizora je inicijalno obezvredio ovo značajno zanimanje, jer su priznati ključni ispiti za zvanja državni revizori bez strukovne osnove. Kadrovsko zamešateljstvo u DRI ukazuje na potpuno iznenađujući izbor pojedinih vrhovnih državnih revizora, sa skromnim referencama. Da stvar bude zanimljivija munjevitom izmenom Pravilnika o sticanju zvanja dozvoljeno je da se internim putem stiče zvanje od strane ispitivača sumnjive kompetentnosti i slabih stručnih i naučnih referenci. Međutim, postavlja se bitno pitanje ukoliko su evropski i američki stručnjaci držali obuku, zašto oni nisu i ispitivali kandidate.

Predsednik DRI ističe da je jedan od ključnih elemenata obavljanja revizije javnog sektora "nastojanje da se ostvare korisni rezultati", što podrazumeva da se primenjuje maksima revizije svrsishodnosti "vrednost za novac". Iako je pre nekoliko godina osnovan sektor za reviziju svrsishodnosti, od zvanično obelodanjene metodologije nema ništa, ali se uporno jedna jedino urađena revizija korišćenja službenih vozila Vlade podmeće kao revizija svrsishodnosti, što metodološki nije tačno jer obuhvata i reviziju pravilnosti poslovanja!

Na kraju ne delimo samozadovoljstvo predsednika DRI Sretenovića sa kvalitetom obavljenih revizija, jer je svojom izjavom demonstrirao nepoznavanje metodologije revizije javnog sektora, ili studentskim žargonom - pao je na ispitu. Naime, za studente srodnih fakulteta je jasno da se kontrola kvaliteta revizija vrši utvrđivanjem da li je revizija obavljena u skladu sa zvanično prihvaćenom metodologijom. Postavlja se pitanje po kojoj metodologiji su kolege iz Crne Gore vršile kontrolu - po svojoj ili po srpskoj, koja ne postoji. Nadalje postavlja se pitanje kako može strana zemlja da ima pristup podacima koji su poverljivi, i za koje je potrebna dozvola subjekata koji su revidirani, respektujući Zakonu o poslovnoj tajni, i da li je o tome obaveštena Narodna skupština Srbije. Ne ulazeći u detalje koliko je revizija revidirano od strane DRI Crne Gore i da li su one obavljene sa potrebnom i dovoljnom dokumentacijom, ostaje utisak da je predsednik namerno prenebregao nepovoljne rezultate skrininga EU za polje 32.

Na kraju ostaje utisak da je menadžerski duh prevladao nad strukom, da se jednostrano informiše Narodna skupština Srbije, i da se afirmativnim izjavama koje se ne poklapaju sa činjeničnim stanjem utiču na mišljenje javnog mnjenja. Međutim, naše viđenje ukazuju da Institucija državne revizije treba urgentne i korenite strukturalno - kadrovske promene. Ako toga ne bude, poslaćemo mladim ljudima - studentima lošu poruku!

*Autor je univerzitetski profesor, ekspredsednik Komisije za sticanja zvanja državni i ovlašćeni državni revizor
Pogledaj vesti o: Kragujevac

Nastavak na Danas...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Danas. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Danas. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.