Izvor: RTS, 13.Avg.2016, 09:14 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Otpremnina može da znači novi početak
Istraživanja su pokazala da bivši radnici nekadašnjih industrijskih giganata kada ulažu u novi, privatni posao, uglavnom biraju trgovinu ili uslužnu delatnost. Za proizvodnju se malo ko odlučuje, a izuzetak bi mogla da bude poljoprivreda. Za to je potrebno veće angažovanje, pogotovo u krajevima u kojima je dosta napuštenog poljoprivrednog zemljišta.
Posle privatizacije gradske televizije u Kragujevcu, >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << sa trideset godina staža u radnoj knjižici, novinarka Gorica Stamenović je uzela otpremninu i novac uložila u proizvodnju voća.
"Neko bi rekao, čudno novinar pa poljoprivreda, ali upravo zato što je hrana meni kao i svima nama potrebna, ovog puta je reč o jagodama koje mi proizvodimo već tri godine, mi smo počeli pre tri godine jer su nam plate bile male i mi smo morali da imamo još jedan izvor prihoda", kaže Gorica Stamenović.
"Putujući kroz Srbiju videla sam dosta zakorovljenih njiva u okruženju, imam ljude srednjih godina, mlade koji nemaju zemlje a koji bi voleli da se bave time jer nama je poljopreivreda budućnost", kaže Stamenovićeva.
Ipak, od onih koji bi da rade, a nemaju zemljište, čini se da je više njih koji raspolažu resursima, ali ne i voljom. U Kragujevcu, gradu u kome je posle otkaza trećoj smeni u "Fijatu", 1.000 ljudi dobilo otpremnine od nekoliko hiljada evra, retko ko je zainteresovan da ih uloži u stočarstvo ili voćarstvo.
"Pretpostavljam da su socijali uslovi teško privikavanje na uslove života i rada na selu ili nešto treće, ali činjenica je da se veoma mali broj ljudi odlučuje iz gradskih sredina da ih napusti iako ima porodična gazdinstva, kuće koje stoje prazne", kaže Damjan Srejić iz Veća za poljoprivredu grada Kragujevca.
Povratak iz grada, iz proizvodne hale u njive, kažu stručnjaci, ne može biti uspešan bez strategije države i većeg angožovanja brojnih instituta i savetodavnih stručnih službi.
"Ako bi se ti radnici organizovali u ozbiljne poljoprivredne proizvođače, posebno mislim intenzivne poljoprivrtedne proizvodnje siguran sam da bi se kroz interesno povezivanje kroz ozbiljnu organizaciju i specijalizaciju u proizvodnji mogla napraviti značajna
poljoprivredna proizvodnja u selu", kaže Drago Cvijanović, agroekonomski analitičar.
U ministarstvu poljoprivrede kažu da će raditi na tome da se za sve rejone u kojima je velika nezaposlenost, izrade projekti sa stručnim savetima o tome u koju poljoprivrednu granu je isplativo ulagati. Preporuke će zavisiti od početnog kapitala ali i resursa kojim raspolaže gazdinstvo.
Pogledaj vesti o: Kragujevac
