Izvor: Nezavisne Novine, 25.Nov.2016, 22:32 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Koncertni klaviri kod nas u rangu juga
BANJALUKA - Kada bismo koncertne klavire uporedili s automobilima, došli bismo do zaključka da dok naši umjetnici većinom vozikaju starog juga proizvedenog u zlatnom dobu kragujevačke "Zastave", umjetnici u tamo nekom dalekom svijetu tutnje najnovijim modelom lamborginija.
Lamborginijem među klavirima, naime, nazvan je instrument koji je dizajnirao mađarski umjetnik Gergeli Boganji. Nadimak klavira, koji je ispočetka nosio naziv "Novi mađarski pijano", da bi ga kasnije >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << prekrstili u "Boganji klavir", nikako nije slučajan. Boganji je dizajn instrumenta, kojeg smatraju za najinovativniji u posljednjih sto godina, radio s takozvanom "Mono grupom", a ona je dizajnirala enterijer luksuznih automobila porše i lamborgini. Vrijednost instrumenta dostigla je 250.000 evra, a svi do sada proizvedeni primjerci su rasprodati. Mađarska vlada je otkupila 10 komada i čeka nove koji će biti proizvedeni u saradnji s Japanom.
Za to vrijeme Arsen Čarkić, kompozitor, pijanista i profesor na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, koji je zajedno sa Gergelijem Boganjijem nastupao na Listovom takmičenju u Budimpešti, sad već daleke 1996, pita se šta se to dešava s nama dvije decenije poslije. Dok Boganji, pobjednik tadašnjeg takmičenja, kako kaže Čarkić, od svoje vlade dobija milione za razvoj novog klavirskog modela, mi pričamo o tome kako nemamo svijest da jednom kulturnom centru kao što je Banski dvor na svakih pet godina kupimo pristojan novi koncertni klavir. Stari bi u tom slučaju, kako je to svuda praksa, bili dati na korištenje akademijama i muzičkim školama.
"Banski dvor ima pet klavira i jedan klavir koji nije u upotrebi. Umjetnici koriste starije klavire, to su izuzetne marke - stenvej, blitner, petrof i ferster, a ja sam od donacije sponzora uspio da dobijem i dva novija. Banskom dvoru bi faktički trebalo još klavira, jer klavirima poslije izvjesnog vremena odu batovi i onda se moraju sanirati, restaurirati itd. Takav je slučaj i s klavirom bekštajn, prvim koji je Banski dvor imao", kazao je za "Nezavisne" Milorad Petrić, direktor Kulturnog centra Banski dvor.
Klaviri koje pominje Petrić, prema riječima Arsena Čarkića, kupljeni su sredinom prošlog vijeka kada nije bilo mnogo više novca za kulturu nego danas, međutim taj novac je očigledno završavao na pravim mjestima.
"Jedan su dobili od izvjesne banke, prije nekih desetak godina, međutim taj klavir apsolutno nema kvalitete da bi stajao na bini Banskog dvora, možda eventualno kao koncertni klavir neke muzičke škole. I ono što je posebno ponižavajuće po umjetnike jeste to što su na njega zalijepili ime banke, kao da smo vozači forumule pa nas ta banka sponzoriše. Nešto slično nisam vidio niti u jednoj koncertnoj dvorani na svijetu", rekao nam je Čarkić. On naglašava da ozbiljna reparacija (zamjena žica i čekića) stenveja, koji kao veoma kvalitetan instrument stoji u Banskom dvoru, nije urađena vjerovatno nikad, tako da je i taj klavir u skoro nesvirljivom stanju. Akademija umjetnosti u Banjaluci, nastavlja Čarkić, ima dva polukoncertna klavira (zahvaljujući donaciji Ambasade Japana), i to je apsolutno nedovoljno. Sve ostalo su, kaže on, pijanina i klavinove, što je opet u rangu niže muzičke škole, a ne jedne akademije.
"U Bijeljini su otvorili kulturni centar u koji su potrošili milione i imali malu omašku - da su zaboravili kupiti koncertni klavir, tako da sad ta sala uglavnom služi beogradskim glumcima za tezga predstave. I u njoj skoro niko od muzičkih umjetnika mlađe generacije ne nastupa. To je taj odnos prema kulturi i… umjetnicima", govori Čarkić, koji dodaje da su, za razliku od Bijeljine, u renoviranom Kulturnom centaru u Gradišci kupljena dva nova, ali takođe nekvalitetna klavira. Doboj, sa druge strane, kaže Čarkić, tek čeka pravi koncertni klavir adekvatan za ozbiljnije nastupe i gostovanja. Stoga kada neko od naših mladih umjetnika, priča pijanista, spremi sjajan repertoar, apsolutno ne može da napravi turneju po gradovima RS.
"Trenutno najbolji koncertni klavir na svijetu je jamaha CFX, koja košta oko 170.000 evra, a takav klavir (ukoliko se pravilno održava) može da traje 30 do 50 godina, vijek koji ne doživi niti jedan službeni audi", istakao je Čarkić, zaključivši da bi bilo koji ozbiljan kulturni centar kod nas trebalo da ima bar dva puna koncertna klavira, ali ne nekih čeških proizvođača koji su pali pod stečaj (jer bi onda bio red da se i ministar kulture vozi npr. dačijom, puntom, jugom) nego stenvaj ili jamaha - renomiranih kuća čiji su klaviri svuda u svijetu po koncertnim salama.
Pogledaj vesti o: Kragujevac
Nastavak na Nezavisne Novine...
