Knjiga kao dragocenost

Izvor: Politika, 24.Feb.2013, 23:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Knjiga kao dragocenost

Petim tomom „Pregleda šahovske literature bivše Jugoslavije 1886-1991” zaokruženo kapitalno delo prof. Dr Dušana Drajića. – Ljubojević: „Trud ravan onom koji smo ulagali u medalje”

U vremenu opšte suše u kulturi, a u šahu i u rezultatima, poslednji publicistički podvizi predstavljaju neočekivane i izuzetno značajne događaje. Posle izuzetne knjige Miroslava Nešića „Pričao mi Gliga”, čije je predstavljanje bilo prethodne nedelje i u kragujevačkom Šah-klubu >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Radnički, Mašinski fakultet u Beogradu je bio domaćin promocije završnog toma kapitalnog bibliografskog dela prof. dr Dušana Drajića „Pregled šahovske literature bivše Jugoslavije 1886-1991 (anotirana bibliografija)”.

Petim tomom, koji donosi dopune, biografije najistaknutijih publicista i indekse, zaokružen je pregled literature nekada druge šahovske sile sveta, koja se time pridružila prvoj, Sovjetskom Savezu. Naime, samo je SSSR na sličan način ostavio trag svoje pisane šahovske kulture, iako ne za ceo period trajanja zemlje. Australija je, pod uticajem Drajića, našeg profesora elektrotehnike i velikog šahovskog zaljubljenika, na putu da to ostvari.

Zato nije čudo što je predstavljanje svakog toma ovog pregleda literature bilo svojevrsni događaj koji su redovno podržavale naše šahovske legende. Svaki put je tu bio Svetozar Gligorić, kome je ovog puta minutom ćutanja odata pošta, a njegovo mesto je zauzeo Ljubomir Ljubojević.

– Kao mlad igrač, najviše sam cenio knjige od kojih sam imao praktičnu korist – govorio je Ljubojević. – Sada drugačije gledam na istoriju. Životno iskustvo mi je pokazalo da su tematika kartoteke i praktične literature jako povezani. Ovo je filantropski, nesebičan, rad čoveka koji je ujedinio sva moguća izdanja na teritoriji bivše Jugoslavije u jednom velikom periodu, pokazujući koliko je šah ukorenjen u mentalitetu balkanskog područja. Rad profesora Drajića je još detaljniji i veći od onog što je uradio Saharov u SSSR, na radost svih kolekcionara sveta. To ne bi mogao aktivan igrač, to treba da bude čovek od nauke, sa prefinjenim analitičkim duhom, da spoji vrednosti svog posla sa šahovskim entuzijazmom. Ne zaboravimo da i mašinstvo i elektrotehnika pripadaju prirodno matematičkim naukama, da je njihova spona sa šahom vrlo jaka. Trud koji je profesor Drajić uložio ravan je onom koji smo ulagali za osvajanje medalja.

Ljubojević naglašava koliki je značaj velikih prethodnika današnjih šahista:

– Šah je doživeo gigantski napredak, ali ne možemo da zapostavimo one koji su tome utabali put. Za mene istu vrednost imaju danas najbolji igrači kao što su imali u 19. veku Štajnic, Morfi, Pilsberi i ostali. do današnjih dana velikom napretku. Ako smo u jednom vremenu dobili genija u Fišeru, i ostali svetski prvaci, kao i njihovi prethodnici u poretku šahovske istorije, izneli su šah na nivo nauke i vrlo prefinjene umetnosti.

Predstavljanje ove knjige na Mašinskom fakultetu vodio je novinar Siniša Ružičić, a pored autora i našeg slavnog velemajstora, govorili su Borivoje Žarić, dugogodišnji šahovski radnik i hroničar, i Dušan Vuković, član udruženja šahovskih bibliofila „Ken Vajld”, sa kojim je autor sarađivao.

Dolazak Ljubojevića u Beograd uvek je prilika i za šire šahovske razgovore, a ovaj smo nastavili i temom budućnosti knjige u šahu, i uopšte:

– U ovakvim pregledima biće veoma teško obuhvatiti informatički period, jer postoji bezbroj malih i teško dostupnih sajtova, od kojih neki traju vrlo kratko i kasnije im je teško ući u trag. U današnjem svetu, gde informatika uzima maha i okuplja mladu generaciju koja sve ređe čita knjige, prava knjiga biće mnogo vrednija i imaće veću težinu. Papir će se sve manje koristiti i zbog zahteva za zaštitu drveća, a vredne knjige koje se budu čuvale u bilibotekama pod posebnim uslovima dostići će vrednost velikih umetničkih dela. Knjige će postati dragocenost!

Marjan Kovačević

objavljeno: 25.02.2013.
Pogledaj vesti o: Kragujevac

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.