Izvor: Capital.ba, 17.Mar.2015, 08:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Blizu 17.000 prigovora potrošača u 2014.godini

KRAGUJEVAC, U Srbiji je u prošloj godini evidentirano blizu 17.000 prigovora potrošača na kupljene proizvode, od kojih se najveći broj odnosi na kvalitet obuće, izjavila je juče pomoćnik ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Vesna Novaković. „Od ukupnog broja prigovora, oko 15 odsto se odnosi na kvalitet obuće, prije svega, sportske, a negdje po 10 procenata prigovora se odnosi na mobilne telefone, telekomunikacione >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << usluge, računare, IT opremu i usluge od opšteg ekonomskog interesa“, rekla je Novaković. Naglašavajući da su to najčešći problemi sa kojima se suocavaju potrošači u Srbiji, Novaković je rekla da je riječ o sličnim prigovorima kakvi su evidentirani u razvijenim zemljama Evrope. Na konferenciji za novinare u Kragujevcu, organizovnaoj povodom obijležavanja 15. marta – Međunarodnog dana potrošača, saopšteno je i da je u februaru počela realizacija dva projekta, vrijedna više od 600.000 evra, a koja finansira njemačko ministarstvo za razvoj. Prema riječima direktora Centra za evropske politike iz Beograda Nebojše Lazarevića, riječ je o projektima stvaranja Potrošačke mreže zapadnog Balkana i izradi studije o kvalitetu komunalnih sluga u tom regionu, koju taj centar radi sa njemačkim GIZ-om. „Projekte radimo na nivou cijelog Zapadnog Balkana, zato što, vjerovali ili ne, pravni osnov gotovo je isti i u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, kao i, nažalost, problemi potrošača“, rekao je Lazarević i dodao „da projekat dodatno ima smisla zato što je riječ o državama članicama CEFTA sporazuma“. Na konferenciji za novinare saopšteni su i rezulati analize uzoraka devet proizvoda od meda i 22 polutrajna proizvoda od mesa koji se prodaju u „Rodi“, „Tempu“, Matijeviću“, „Maksiju“, „Idei“, i „DIS-u“ u Kragujevcu. Prema riječima predstavnice Instituta za javno zdravlje Kragujevac Mirjana Milosavljevcih sve analize kvaliteta tih proizvoda su u okviru zakonom predviđenih normi i pravila, kao i da su prisustvo dijastaze u medu i proteina u mesu, u okviru zakonom predviđenih normi. „U principu, kada imate na tržištu proizvod znatno jeftiniji uvijek postoji sumnja da se radi o nekom falsifikatu, i u principu treba posumnjati kako se nekome to isplati da prodaje po toj cijeni. Međutim, što se tiče ovih proizvoda, koje smo mi kontrolisali, oni su, u skladu sa zakonskom regulativom“, rekla je Milosavljević. Predsjednik kragujevačke Organizacije za zaštitu potrošaca Zoran Nikolić rekao je da će se u narednom periodu raditi, kako je naveo, dublje analize u smislu da li proteini u mesu potiču od mesa ili su biljnog porijekla, kao i da li u vinu ima grožđa. „Mnogo je falsifikata na na našem tržištu, ali ne možemo izaći u javnost bez akreditovane metodologije i bilo koga okriviti, jer to je jedan jedinstven stub srama i to povlači i određene odgovornosti“, rekao je Nikolić. On je naglasio „da je plan Organizacije za zaštitu potrošača rad na poboljšanju kvaliteta namirnicima. Tanjug

Nastavak na Capital.ba...