Novi rokovi za Srbe u Hagu: „dobro“ Apelaciono veće i selektivnost kažnjavanja

Izvor: Vostok.rs, 29.Jan.2014, 10:28   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Novi rokovi za Srbe u Hagu: „dobro“ Apelaciono veće i selektivnost kažnjavanja

29.01.2014. -

Mi se opet suočavamo sa grubim kršenjem prava od strane Međunarodnog tribunala. U njegovom statutu u članu 7. propisane su forme odgovornosti, nikakvih ukazivanja na zajednički zločinački poduhvat tamo nema. Ali ako bi oni primenjivali ove jasne i priznate u čitavom svetu forme odgovornosti, oni ne bi mogli da osude nikoga od Srba.

Petorica Srba koji su se nalazili na visokim državnim dužnostima u SR Jugoslaviji s kraja 90-ih osuđena su za ratne zločine >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << protiv albanskog stanovništva za vreme oružanog konflikta na Kosovu. Prema presudi Apelacionog veća, bivši pomoćnik šefa MUP-a Srbije Đorđević dobio je 18 godina, nekoliko dana pre toga na od 14 do 22 godine zatvora osuđeni su bivši potpredsednik jugoslovenske vlade Šainović, generali jugoslovenske armije Pavković i Lazarević, kao i general srpske policije Lukić.

Na taj način „razlika“ u korist srpskih zatvorenika je uvećana: sada im je Hag ukupno za zločine 90-ih odredio 1125 godina zatvora, na drugom mestu su Hrvati sa 183 godine.

Nove presude Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju izveštač Glasa Rusije razmotrio je sa ekspertom za međunarodno pravo Aleksandrom Mezjajevom.

Gospodine Mezjajev, srpski advokat Toma Fila u intervjuu za Večernje novosti je izjavio da kada bi Milošević na jednom od zasedanja izjavio o neophodnosti da se proteraju svi Albanci sa Kosova, sud nad njegovim štićenicima bi trajao pet minuta. Ovde je analogija transparentna: gospodin Fila, očigledno ima u vidu hrvatsku operaciju Oluja koja je razrađena na državnom vrhu i dovela je do masovnog proterivanja srpskog stanovništva iz Krajine. Međutim general Ante Gotovina je na slobodi, srpski bezbednjaci i političari iza rešetaka. Dvostruki standardi...

- U potpunosti se slažem sa srpskim advokatom, kao i sa svima koji govore o dvostrukim standardima. Ipak svi obraćaju pažnju na reč dvostruki, a ja bih skrenuo pažnju na reč standardi. Jer kada analiziramo delatnost suda, mi moramo da obratimo pažnju koje izvore prava on primenjuje. Haški tribunal primenjuje sve izvore koji mu se svide, a da dokaže da su oni norma međunarodnog prava on ni ne pokušava. Međunarodni tribunal je donosio odluke koje protivreče međunaorodnim dogovorima, pozivao se na odluke suda negde u SAD ili Velikoj Britaniji, pri tome selekcija je pravljena po stepenu korisnosti, ponekad čak ne poštujući princip analogije okolnosti slučaja.

U toku zasedanja apelacionog veća Međunarodnog tribunala ruski sudija Bahtijar Tuzmuhamedov je izneo posebno mišljenje i ukazao, na primer, u slučaju Šainovića, na odsustvo dokaza njegove kontrole nad snagama armije i MUP-a i uticaja na događaje samo zbog tobože postojanja posebnih odnosa sa Miloševićem. Između ostalog, ruski sudija se pozvao na slučaj bivšeg načelnika generalštaba Jugoslavije Perišića. Da podsetimo da je on takođe bio optužen za ratne zločine, samo u BiH ali je bio oslobođen: sudije nisu našle osnove da smatraju da je kontrolisao dejstva potčinjenih. A gde su kriterijumi?

- Ja bih skrenuo vašu pažnju na argumente vezane za koncepciju “ specific direction ”, tačnije približne, neposredne usmerenosti predumišljaja na izvršenje zločina. Ovu koncepciju je razradilo upravo Apelaciono veće kako bi oslobodilo Perišića, kao i Gotovinu i njegove potčinjene. Sada vidimo da je Apelaciono veće, stvorivši taj presedan, samo od njega odustalo. Radi se o tome što je Perišića i Gotovinu trebalo osloboditi, a Šainovića i na primer Đorđevića ne.

Zanimljivo je da je Apelaciono veće u niz slučajeva prilično smanjilo kaznu zatvora Srbima, tako da neki od njih, uzimajući u ozbir vreme provedeno iza rešetaka, za nekoliko godina će početi da izlaze.

- Ništa novog u tome nema: "zlo" sudsko veće izriče drakonske presude, a "dobro" apelaciono veće smanjuje. Ali hajde da pogledamo kazne koje postoje u Krivičnom zakoniku Jugoslavije, a koje (na to se ponekad zaboravlja!) Haški tribunal treba da uzima u obzir, to je direktno propisano u njegovom statutu. To što su rokovi smanjeni pozitivan je momenat, ali oni su mnogo veći nego što je predviđeno u Krivičnom zakoniku koji sam pomenuo. Između ostalog radi poređenja želim da vas podsetim o suđenju Klintonu, Bleru i drugim ratnim zločinicima iz NATO zemalja koje je održano 2000. u Beogradu. Oni su dobili u odsustvu po 20 godina zatvora, mada su njihovi zločini bili očigledni, šta više, oni su se njima hvalili, i konačno, sud Jugoslavije ih je proglasio potpuno krivim.

Termin zajednički zločinački poduhvat, krunska haška tačka optužnice, uvijen je kao još neustaljeni filozofski pojam. Kako je istakao opet beogradski pravnik Toma Fila, sud nije mogao da dokaže da je Šainović prenosio potčinjenima naredbe Miloševića, već se ograničio konstatacijom da je tako trebalo da bude. Gospodin Fila nam je predstavio pojednostavljenu shemu ili zaista ispada da se pod zajednički zločinački poduhvat može podvesti svaki čovek koji je zauzimao više ili manje značajnu državnu dužnost?

- Toma Fila vrlo tačno prenosi argumentaciju Apelacionog veća, takvih primera se može navesti mnogo. Mi se opet suočavamo sa grubim kršenjem prava od strane Međunarodnog tribunala. U njegovom statutu u članu 7. propisane su forme odgovornosti, nikakvih ukazivanja na zajednički zločinački poduhvat  tamo nema. Ali ako bi oni primenjivali ove jasne i priznate u čitavom svetu forme odgovornosti, oni ne bi mogli da osude nikoga od Srba. Zato je bila uzeta koncepcija koja postoji u nekim zemljama anglosaksonskog pravnog sistema, i u suštini ona se primenjuje paralelno sa sedmim članom. Ona je smišljena da dokaže da se može, kako se ispostavilo (i to je „veliko“ dostignuće pravne misli 21. veka!) osuditi čovek ne samo za zločin u kojem nije lično učestvovao, već i za čije izvršenje nije čak ni znao. To je takozvano treća kategorija zajedničkih zločinačkih poduhvata. Između ostalog, po njoj su se pripremali da osude za genocid Slobodana Miloševića.

Timur Blohin,

Izvor: Glas Rusije, foto: EPA    
Pogledaj vesti o: Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija

Nastavak na Vostok.rs...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.