Izvor: Vesti-online.com, 26.Okt.2017, 03:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Glas dijaspore u "Vestima" (4): Da očuvamo srpske škole
Porodica dr Slavomira Gvozdenovića (64) živi godinama u Rumuniji, a tamo su rođeni njegovi dedovi i pradedovi. Slavomir je profesor književnosti na Univerzitetu u Temišvaru, a čak 20 godina bio je srpski poslanik u rumunskom parlamentu. Pesnik, urednik, prevodilac doktorirao je na poeziji Vaska Pope. Član je Saveza pisaca Rumunije, Udruženja književnika Srpske, Književnog društva Kosova i Metohije, Društva književnika Vojvodine i počasni član Udruženja književnika Srbije. >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com <<
Iako Ana Brnabić nijednom rečenicom u ekspozeu nije pomenula dijasporu, veruje da će predsednica vlade čuti glas nezadovoljnih Srba iz rasejanja i da će upravu koja se bavi pitanjima dijaspore dići na viši nivo.
- Idealno bi bilo da to ponovo bude Ministarstvo za dijasporu. Prema nekim procenama, u rasejanju živi oko četiri miliona Srba i to je brojka koju ne treba zanemariti. Ministarstvo bi bilo od koristi i Srbima u dijaspori i Vladi Republike Srbije radi efikasnije komunikacije.
Gvozdenoviću u odnosu države prema rasejanju najviše smeta što nema više institucionalnog povezivanja, bar kad je reč o Srbima iz regiona.
- Mi smo lojalni građani država u kojima živimo, ali matica bi trebalo da se više angažuje kad su u pitanju naši specifični problemi. Takva nam je podrška potrebna, a to uključuje i minimalnu materijalnu podršku. Kao nacionalna manjina godišnje dobijamo od rumunske vlade 800.000 evra, a od matice ni pet odsto od te sume. Primera radi, bio sam 20 godina poslanik u rumunskom parlamentu i uspeo sam da izdejstvujem Zakon o danu srpskog jezika u Rumuniji, što je jedinstven primer u svetu, dabome uz sva ostala poslanička angažovanja.
Kao prvi izabrani predsednik Skupštine dijaspore i Srba u regionu Gvozdenović je predlagao da se organizuje Sabor srpske kulture u Beogradu. Tu bi se predstavili pisci, umetnici, lekari... koji rade širom sveta.
- U Rumuniji danas živi 18.500 Srba. Nekad smo imali 60 srpskih škola, danas jedva šest. Svakako da je najznačajnija čuvena srpska Gimnazija "Dositej Obradović" u Temišvaru. Nekad smo imali u Rumuniji 9.000 đaka, a sada jedva 240. Sve ove alarmantne brojke pokazuju da nas je sve manje. Mi poslednje srpske škole želimo da očuvamo. Tu se i srpska država mora više angažovati.
1. Beograd se boji rasejanja?!
2. Prvi korak da napravi država
3. Nema strategije prema rasejanju
Pogledaj vesti o: Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija
Nastavak na Vesti-online.com...







