Izvor: B92, 02.Jan.2014, 14:18 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Seljaci očekuju Abu Dabi na njivama
Beograd -- Poljoprivrednici i stručnjaci Pomoravskog okruga pozdravljaju najavu ministra o početku izgradnje sistema za navodnjavanje sredstvima iz Fonda "Abu Dabi".
U izveštaju stručnjaka Sektora za poljoprivredu Regionalne privredne komore (RPK) za Šumadiju i Pomoravlje, dostavljenoj Tanjugu, podseća se na projekte koje su radili stručnjaci Ministarstva poljoprivrede iz 2012. i ranijih godina, a odnose se na "lokalno navodnjavanje u dolini Velike Morave", u Velkoj Plani, Lapovu, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << Jagodini, Ćupriji, Paraćinu, Chićevcu, Varvarinu, Stalaću, Velikoj Drenovi, "Dobričevu".
Realizacijom ovih projekta, prinosi bi bili "najmanje dva puta veći" što pokazuju polja u selu Striža kod Paraćina, gde su seljaci, uz pomoć opštine i jedne strane fondacije, doveli struju na njive koja pokreće elektromotore za navodnjavanje njiva.
U Pomoravskom i Ssumadijskom okrugu, pod oranicama i baštama je više od 236.000 hektara, za posledniih 35 godina količine padavina su smanjene za 800 milimetara, suše su sve češće i poprimaju karakter elementarnih nepogoda, a samo jedan odsto zemljišta se navodnjava, stoji u izveštaju.
Stručnjaci Sektora za poljoprivredu RPK, ocenjuju da Šumadijskom i Pomoravskom okrugu nedostaje godišnje oko 400 milimetara vodenog taloga.
"U Pomoravskom okrugu zbog suše proizvodnja kukuruza, tradicionalno najzastupljenije žitarice, smanjena je za čak 40 odsto, povrća za 65, krmnog bilja 31, šećerne repe i soje 20, suncokreta 14,6 odsto", tvrde u RPK.
U Jagodini je zbog suše proizvodnja kukuruza niža za 46 odsto a povrća čak 75 odsto, u Rekovcu proizvodnja kukuruza niža za 43, u Paraćinu i Svilajncu 40, u Ćupriji 37, Despotovcu 35 odsto.
Uz smanjenje količine padavina situaciju još težom čine visoke temperature vazduha, sve više tropskih dana leti i nedovoljne rezerve zimske vlage. Gotovo identična situacija je u celoj Srbiji, možda nešto izraženija u severnom Banatu, Timočkoj krajini i na jugu Srbije.
U celini gledano reč je o "velikom deficitu vode i uspešna biljna proizvodnja se ne može ostvariti bez navodnjavanja".
Navodnjavanjem bi se mnogo toga promenilo u povećanju plodnosti zemljišta, ishrani i zaštiti biljaka, a pored povećanja prinosa gajenih biljaka moglo bi se razmišljati i o postrnoj i naknadnoj setvi (dve žetve u godini), ocenjuju u RPK. Intenzivnim razvojem navodnjavanja može se omogućiti intenzivnije korišćenje podklimatskih uslova, posebno ako se proizvodnja orjentiše na intenzivne kulture: povrće, krmno bilje, seme, sadni materijal, podizanje voćnjaka i vinograda.
Pored toga što je malo sistema za navodnjavanje, u Šumadiji i Pomoravlju je i veliki broj van upotrebe.
U RPK smatraju da bi navodnjavanjem u narednih deset, petnaest godina, u ovom delu Srbije trebalo obuhvatiti u okviru vodenog područja "Morava" 187.590 hektara i na vodno melioracionom području "Velika Morava" 54.000 hektara.
Najznačajniji budući zahvat na vodovodnom području "Morava" je navodnjavanje moravsko resavske doline (Žabare, Dragonjež, Rača, Batočina) oko 120.000 hektara, a u delu odvodnjavanja na oko 2.000 hektara na teritoriji Vodoprivrednog preduzeća Chuprija.
Pogledaj vesti o: Jagodina
