Izvor: Blic, 27.Mar.2002, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Živimo u dokumentarnom horor filmu

Živimo u dokumentarnom horor filmu

Domaća premijera novog filma reditelja Dejana Zečevića 'TT sindrom' biće održana polovinom aprila u Beogradu, a pre nekoliko dana na filmskom festivalu u Briselu ovaj horor film je imao vrlo uspešnu svetsku prezentaciju. Dejanu Zečeviću je 'trećina autorstva' u studentskom omnibus filmu 'Paket aranžman' omogućila, osim snimanja prva dva dugometražna filma, ('Kupi mi Eliota' i 'Dečak iz Junkovca') i ovaj u produkciji 'Revižen fičersa' >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << i 'Tangram entertejmenta'. Pred odlazak u Belgiju, odakle se prekjuče vratio, Dejan Zečević nam objasnio:

'Briselski festival, kod nas je malo poznat, jer nismo imali tu vrstu produkcije, a najveći je festival naučne fantastike, trilera, horora… na svetu, ujedno i veliki market, skup najznačajnijih autora. Meni znači činjenica da će u žiriju biti i reditelj Džon Karpenter. U filmu igraju Nikola Đuričko, mlada glumica iz Novog Sada Sonja Damjanović, Nebojša Glogovac, Feđa Stojanović, Bane Vidaković, Dušica Žegarac…Kao gost iz Makedonije dolazi Džemail Maksut, glumac koji u filmu ‘Variola vera’ glumi čoveka koji donosi zarazu u Beograd'. Filmovi koji tretiraju fenomen nasilja, tzv. generacijski film, komercijalni film uopšte, dominiraju tržištem umesto nekadašnjih intelektualnih, disidentskih filmova. Zašto ste se opredelili u svom trećem filmu za horor?

- Strah je najjača emocija koja postoji! Baratati nečijim strahom, odgovoran je čin, moćan, time i manipulantski. Kada plašite publiku, tek to je prava režija. Navikli smo na tu vrstu straha u našim 'dokumentarnim' životima, režiranim i iskonstruisanim! Postoji kategorija filma kao zabave, ili 'adrenalinske ekspresije' koja će da pravi puno para i taj aspekt je po mom mišljenju nemoralniji od aspekta sagledavanja horora kao 'nemoralnog'. To je surova realnost. Razumem producente koji nemaju preteranog interesa da ulažu na ovdašnje, premalo tržište. Verujem da postoji sto hiljada ljudi koje zaista zanima film. Sve što se nakupi preko toga, čini odlazak u bioskop provoda radi i sl. i, naravno, to je O.K. Lično ne bih voleo da naša kinematografija potpuno, iz želje za komercijalnošću, ode u varijantu filma koji nazivam filmom 'verbalnog delikta', baziranom na publici prijemčivim stvarima.

Najčešća zamerka horor filmovima je da su 'larpurlartistički' u funkciji žanra!?

- Horor film barata bazičnom emocijom, neki su spremni da ga porede sa porno filmom. Tačno je da često iza horor filmova ne stoji neki bitan razlog zašto su snimljeni, ali reč je o industriji! Scenario sam pisao za vreme bombardovanja, iz relativne dosade, ali i zbog izvesne atmosfere koja je vladala, u stanu veoma blizu Republičkog MUP-a. Da li vas je taj mizanscen direktno opredelio da smestite radnju u javni toalet, iz koga zatečeni ne mogu da izađu tokom cele noći, obuzeti sindromom zla nepoznatog porekla?

- Odavno želim da napravim horor, i možda me je okolnost bombardovanja naterala da scenario brže napišem. Filmovi 'Paklena pomorandža', 'Fajt klab' ili 'Isterivač đavola', nošeni iskrenim gnevom autora i negativnom energijom koju žele da izbace, bazu nasilja pronalaze u društvenom okruženju. 'TT sindrom' nije dramaturški vezan ni za jedan trenutak, ali svakako da može da se oseti teskoba iz vremena u kome je scenario nastao.

Radnja filma dešava se u javnom toaletu. Grupa ljudi, igrom slučaja nalazi se zaključana tokom noći u javnom WC-u, znači nikakav barokni prosede, nego, surovo realistički. Horor može kod nas da se napravi samo ako se ide potpuno na dokumentaristički pristup u glumi, kameri, scenografiji, jer već živimo u dokumentarnom filmu. Reč je o klasičnom 'hu-dan-it'(who done it - ko je to učinio, odnosno - ko je ubica, op.a.) trileru, tokom koga će publika pokušavati da sazna šta se zaista desilo, ali uz svest da je reč o domaćem filmu. U žanrovskom smislu, film je precizno izveden, sa vrlo jakim, adrenalinskim scenama, neočekivanim obrtima… Šta je 'TT sindrom' koji je odredio i naslov filma?

- U klasičnom filmskom smislu to je pojam koji se provlači kroz film, za koji nema jasnog objašnjenja kao ni razjašnjenja njegovog značenja. Potpun pojam o 'TT sindromu' nikad nije dovoljno uhvatljiv. To je grafit na zidu WC-a, postoji i jedno psihijatrijsko objašnjenje, pa i neko poluvolšebno… Svakako, predstavlja jedan od motiva tog zla koje je u središtu priče. Često se postavlja pitanje morala kad je reč o hororu!?

- Nasilje postoji u takvim filmovima. Međutim, u bilo kom drugom žanru, akcionom, recimo, sa Brusom Vilisom ili Švarcengerom bude ubijeno, prosečno sto ljudi. Publika se tome raduje. U hororu, kada se desi bilo kakav zločin, bilo kakvo nasilje, publika se oseća na pravi način i ispravno, dakle loše! Horor je u tom smislu veoma pošten žanr. Vrlo moralan. U filmu ima krvi, nasilnih scena, potrošili smo pedeset litara filmske krvi, ali imali smo dve situacije gde krv izlazi iz WC šolje, a dovoljno je napraviti dva dubla pa se potroši deset litara. Prikazali smo nedavno film na video-bimu na jednom španskom festivalu, to je bila zapravo premijera, ali u neadekvatnom formatu i kritičari i publika zaključili su da nije ispao plagijat američkog sistema razmišljanja unutar horora, i da može vrlo metaforično da se posmatra. I 'Miramaks' zainteresovan Kako je film prošao u Briselu?

- Postoji velika šansa da će krenuti prodaja filma, uključujući i video- tržište, jer smo imali brojne kontakte sa producentima i dilerima iz Australije i Skandinavije a u igri je i 'Miramaks'. Održane su dve projekcije, a gomila veselih ljudi koji obožavaju to što gledaju dobro se zabavljala. Bilo je aplauza i dobre reakcije kritike. Film je svrstan u tzv. slešer muvi, znači u jednu od grana horora koji se ne bazira na fantaziji nego više na realnim' činjenicama. Tipičan predstavnik takve vrste je 'Noć veštica'. Posle druge projekcije imao sam razgovor sa publikom, a zaključak je bio sličan kao i na konferenciji za novinare: film je napravljen od elemenata žanra koji svi oni dobro poznaju, ali u sklopu koji im je nepoznat. Pre beogradske premijere 'TT sindrom' pojaviće se i na festivalu u Luksemburgu. Milorad Pavlović

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.