Vladimir Gligorov: Za sutra, videćemo

Izvor: NoviMagazin.rs, 30.Maj.2016, 08:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vladimir Gligorov: Za sutra, videćemo

Ono što je karakteristično za balkanske privrede jeste da je ulaganja malo, a troši se mnogo. Ovo drugo jeste karakteristično za manje razvijene zemlje, mada ne nužno i za siromašnije.

 Recimo, Kina je ulagala veoma mnogo u poslednjih tridesetak godina, a u većem delu tog perioda to je bila, a u velikoj meri još uvek jeste, siromašna zemlja. To se vidi na sledećim slikama.

Slika 1 prikazuje udeo ulaganja u ukupnom proizvodu (BDP) jednog broja balkanskih zemalja. >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << Recimo, Srbija samo izuzetno ulaže više od 20 odsto ukupnog proizvoda, a u poslednjih nekoliko godina značajno manje od toga. I uporno manje od Bugarske.

Slika 1: Ulaganja u fiksne fondove, % BDP

Grčka i Hrvatska su, opet, značajno smanjile ulaganja, koja takođe nisu bila previše velika, ali je grčki pad u krizi izuzetno veliki.

Crna Gora i Makedonija ulažu nešto više i prilično postojano (mada Evrostat, čiji se podaci ovde koriste, ne kaže ništa za vreme pre 2010). No, svejedno, za zemlje sa visokom stopom nezaposlenosti i relativno niskim nivoom razvijenosti sve ispod 25 odsto je malo.

Nasuprot ulaganjima, potrošnja je velika. Ukupna potrošnja za veće balkanske zemlje, Slika 2, negde je između 80 i gotovo 100 odstobruto domaćeg proizvoda. Finalna javna potrošnja, Slika 3, pre je skromna nego velika, bar u poređenju sa razvijenijim zemljama – uglavnom manja od 20 posto BDP-a.

Slika 2: Ukupna potrošnja, %BDP

Slika 3: Javna potrošnja, % BDP

Slika 4: Potrošnja domaćinstava, %BDP

Dok je potrošnja domaćinstava manja u Hrvatskoj i Bugarskoj, a gotovo 80 odsto od ukupne proizvodnje u Srbiji i Grčkoj, u manjim balkanskim zemljama, osim u Makedoniji, ukupna potrošnja je jednaka celokupnom BDP-u, a u Crnoj Gori je i veća.

Iz ovoga se može zaključiti da se štedi malo i da se ukupni privredni bilansi održavaju kreditima iz inostranstva jer je zbir potrošnje i ulaganja veći od 100 odsto bruto domaćeg proizvoda. Što takođe znači da se živi od danas do sutra. Drukčije rečeno, sutra će se misliti za sutra.

Nastavak na NoviMagazin.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.