Izvor: Politika, 26.Apr.2015, 20:43 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Sedam decenija od proboja logoraša u Jasenovcu
Zoran Milanović poručio da današnja Hrvatska nije naslednica ustaške NDH
Prema izveštajima agencija
Jasenovac – Sedamdeset godina nakon proboja zatvorenika iz koncentracionog logora Jasenovac rukovodstvo Hrvatske je ponovilo da današnja država nema ništa zajedničko sa kvislinškom tvorevinom Nezavisna Država Hrvatska (NDH) čiji je zločinački projekat bio Jasenovac. Govoreći na komemoraciji na najvećem stratištu u ovom delu Evrope hrvatski premijer >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Zoran Milanović je istakao važnost obelodanjivanja svega što se događalo u jasenovačkom logoru, i pročitao deo uvoda iz hrvatskog Ustava da bi, kako je rekao, neke stvari u najboljoj nameri pojasnio, a taj deo Ustava govori o tome da Hrvatska nije naslednica NDH proglašene 1941. godine.„Ako ovo nije jasno svakom Hrvatu i građaninu Hrvatske, svakom političaru, onda neka se, molim lepo, demokratskim sredstvima izvoli zalagati za poricanje ovoga, za promenu hrvatskog Ustava i unošenje u hrvatski Ustav NDH”, poručio je Milanović.
On je, međutim, ocenio da „takvog junaka još nije čuo i da ga čeka da izađe i kaže ako to zaista misli”, a da će u međuvremenu ponoviti:„Za mene je u Drugom svetskom ratu postojala samo jedna hrvatska vojska, to su bili hrvatski partizani i partizani Hrvatske”.
Milanović je rekao da njegovi preci, kada su 1941. u Dalmaciji odlazili u partizane, nisu znali ko je na čelu tog pokreta, već su išli kao patriote i borci za slobodu, „protiv porobljenja svoje dalmatinske i hrvatske braće, za zaštitu Srba nad kojima je provođen zulum”. „Imali su samo obične, najobičnije ljudske ideale. Hrvatska Lika, Banija, Kordun i narodi koji su tamo živeli, i hrvatski Srbi, narodi Primorja, Gorskog kotara, Istre, to je hrvatska vojska i na nju moramo i uvek ćemo biti ponosni i otvoreno govoriti o svemu onome što nije dobro”, rekao je hrvatski premijer. „I kada političar, kada javno odgovorna osoba koju je birao hrvatski politički narod, kaže da je veličanstvena atmosfera na stadionu na kome se skandiralo, odnosno urlalo `Za dom spremni`, onda je bolje da to prećuti ili da hladno i dostojanstveno ode s tog stadiona. To nije veličanstvena atmosfera, to je tužna, turobna atmosfera”, tvrdi hrvatski premijer.
Predsednik Srpskog narodnog veća Milorad Pupovac pozvao je društvo da prepozna znakove i odupre se „atmosferi fašizacije i nacizacije”, a predsednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin na stalno podsećanje na užase ustaškog režima, jer se, kako je rekao, nad Hrvatskom i danas nadvija opasnost fašizacije.
Na komemoraciji nije međutim bilo novoizabrane hrvatske predsednice Kolinde Grabar Kitarović. Ona je žrtvama odala počast u sredu, 22. aprila, na sam dan proboja logoraša. Tamo je otišla nenajavljeno i bez pratnje medija, a javnost je o tome obaveštena tek saopštenjem iz njenog kabineta.
Proteklih desetak godina na komemoracijama u Jasenovcu uobičajeno su bili šefovi države – Stjepan Mesić i Ivo Josipović koji su u svojim govorima oštro osuđivali NDH, ustaške zločine i isticali važnost antifašizma za Hrvatsku. Nedolazak Grabar Kitarović tumači se kao još jedan dokaz netrpeljivosti predsednice i premijera Milanovića.
----------------------------------------------------------
Neslaganja oko broja žrtava
Prema podacima istoričara Antuna Miletića objavljenim u studiji „NDH – Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945” ustaški logor smrti je progutao živote 146.401 ljudi, prvenstveno Srba, Roma i Jevreja.
Po njegovim nalazima na ovom stratištu su skončala najmanje 98.252 Srbina, 26.268 Roma, 15.759 Jevreja, a među žrtvama je bilo i Muslimana, Crnogoraca, Slovenaca kao i najmanje 3.673 nepodobnih Hrvata.
Broj nastradalih je međutim i dalje predmet spora i različitih tumačenja, pa se danas uglavnom pominje cifra od 83.145 žrtava kojima je poznat identitet.
U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje verske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu bili su logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.
