Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 26.Apr.2015, 11:42   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Milanović: Hrvatska nije naslednica NDH

U Spomen području Jasenovac danas je održana komemoracija povodom 70. godišnjice proboja zatvorenika iz koncentracionog logora Jasenovac, kojoj su prisustvovali premijer Zoran Milanović i predsednik Sabora Josip Leko, ali ne i predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

Premijer Hrvatske Zoran Milanović poručio je u Jasenovcu da današnja Hrvatska nije naslednica Nezavisne Države Hrvatske i istakao da hrvatski Ustav govori da su temelji hrvatske suverenosti u periodu >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Drugog svetskog rata izraženi nasuprot proglašenju NDH, odnosno da današnja Hrvatska nije naslednica NDH.

"Suština politike je progovoriti o svemu što se događalo u jasenovačkom logoru i na drugim mestima, o odnosima među ljudima, između ljudi i zajednica u društvu, između dobra i zla", rekao je premijer, a prenosi Hina.

On je pročitao uvod iz hrvatskog Ustava da bi, kako je rekao, neke stvari u najboljoj nameri pojasnio, a taj deo Ustava govori o tome da Hrvatska nije naslednica NDH proglašene 1941. godine.

"Ako ovo nije jasno svakom Hrvatu i građaninu Hrvatske, svakom političaru, onda neka se, molim lepo, demokratskim sredstvima izvoli zalagati za poricanje ovoga, za promenu hrvatskog Ustava i unošenje u hrvatski Ustav Nezavisne Države Hrvatske", poručio je Milanović.

On je, međutim, ocenio da "takvog junaka još nije čuo i da ga čeka izađe i kaže, ako to zaista misli", a da će u međuvremenu ponoviti: "Za mene je u Drugom svetskom ratu postojala samo jedna hrvatska vojska, to su bili hrvatski partizani i partizani Hrvatske".

Hladno i dostojanstveno otići sa stadiona gde se urla "Za dom spremni"

Milanović je rekao da njegovi preci, kada su 1941. u Dalmaciji odlazili u partizane, nisu znali ko je na čelu tog pokreta, već su išli kao patriote i borci za slobodu, "protiv porobljenja svoje dalmatinske i hrvatske braće, za zaštitu Srba, nad kojima je provođen zulum".

"Imali su samo obične, najobičnije ljudske ideale. Hrvatska Lika, Banija, Kordun i narodi koji su tamo živeli, i hrvatski Srbi, narodi Primorja, Gorskog kotara, Istre, to je hrvatska vojska i na nju moramo i uvek ćemo biti ponosni i otvoreno govoriti o svemu onome što nije dobro", rekao je hrvatski premijer.

"I kada političar, kada javno odgovorna osoba koju je birao hrvatski politički narod, kaže da je veličanstvena atmosfera na stadionu na kome se skandiralo, odnosno urlalo 'Za dom spremni', onda je bolje da to prećuti ili da hladno i dostojanstveno ode s tog stadiona. To nije veličanstvena atmosfera, to je tužna, turobna atmosfera", tvrdi hrvatski premijer.

On je naglasio da voli Hrvatsku i "voli da pobedi 10:0, ali ne na takav način, ne po svaku cenu, ne država po svaku cenu".

"Ova država! Ova Hrvatska! Živeo hrvatski antifašizam, živela moderna i humana Hrvatska", poručio je Milanović danas u Jasenovcu.

Leko: Ni danas nisu poražene ideje nacizma i fašizma

Predsedik Sabora Josip Leko upozorio je da ni danas nisu potpuno poražene ideje nacizma i fašizma.

"Strahote Jasenovca opominju i pozivaju sve nas da više nikada ne dopustimo diskriminaciju i progone na temelju nacionalnih, verskih, ideoloških ili rodnih razlika", poručio je Leko i dodao da treba reagovati na "recikliranje pobeđenih i nedemokratskih ideja iz prošlosti i osuđivati ih".

"Ne smemo dopustiti da žrtve ustaškog režima budu zaboravljene ili da neko pokuša da negira ustaške zločine", naglasio je Leko i dodao da Hrvatska nije niti želi da bude naslednica NDH, već je utemeljena na antifašizmu.

Predsednik Srpskog narodnog veća Milorad Pupovac pozvao je društvo da prepozna znakove i odupre se "atmosferi fašizacije i nacizacije", a predsednik Saveza antifašitičkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin na stalno podsećanje na užase ustaškog režima, jer se, kako je rekao, nad Hrvatskom i danas nadvija opasnost fašizacije.

Kolinda nije došla u Jasenovac, ali ide na Blajburg

Uz preživele logoraše, komemoraciji su prisustvovali i prva potpredsednica Vlade Vesna Pusić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predstavnici diplomatskog kora, crkvenih zajednica, nacionalnih manjina, antifašističkih udruženja, kao i gosti iz drugih delova Hrvatske i inostranstva.

Komemoracija je posvećena obeležavanju godišnjice proboja zatvorenika iz ustaškog logora, koji se dogodio 22. aprila 1945. Pokrovitelj skupa je Hrvatski sabor.

Predsednicu države na komemoraciji predstavlja izaslanik, što se u javnosti ocenjuje neprimerenim, s obzirom na važnost događaja.

Proteklih desetak godina na komemoracijama u Jasenovcu uobičajeno su bili šefovi države Stjepan Mesić i Ivo Josipović, koji su u svojim govorima oštro osuđivali NDH, ustaške zločine i isticali važnost antifašizma za Hrvatsku.

Grabar Kitarović, koja je za predsednicu Hrvatske izabrana kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), žrtvama Jasenovca sama je odala počast u sredu, 22. aprila. Tamo je otišla nenajavljeno i bez pratnje medija, a javnost je o tome obaveštena tek saopštenjem iz pres službe hrvatske predsednice.

U poruci napisanoj u knjizi utisaka poručila je da kao predsednica Hrvatske i kao čovek "osuđuje zločine mučenja i ubijanja koji su se tu događali".

"Ideologija koja je uzrokovala ove zločine moralno je i pravno osuđena. Ta politika bila je volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku Osovinu i na nečastan način iskoristio legitimnu želju hrvatskog naroda za svojom državom", upisala je Grabar Kitarović u knjigu utisaka u Jasenovcu.

Za razliku od Jasenovca, Grabar Kitarović će, kako su proteklih dana pisali mediji, sredinom maja biti na komemoraciji povodom 70. godišnjice stradanja zarobljenih pripadnika poraženih vojnih formacija NDH, koja se 16. maja održava na Blajburgu u Austriji.

Na toj komemoraciji dosad nije bilo visokih hrvatskih funkcionera.

Nekoliko premijera i bivši predsednik Ivo Josipović položili su samo cveće kod spomen-ploče na Blajburškom polju, ali u vreme kad nije bilo komemoracije. Na taj način želeli su da iskažu pijetet prema civilnim žrtvama koje su povlačile s pripadnicima kvislinških vojnih snaga.

Mediji ocenjuju da su hrvatski zvaničnici dosad pazili da ne bi došlo do izjednačavanja Jasenovca i Blajburga.

Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svetskog rata kao mesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH.

U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje verske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.

Na dan proboja 22. aprila 1945. u logoru su bila 1.073 logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš. Oni koji su ostali u logoru su ubijeni i spaljeni, zajedno s logorskim objektima.

Istog dana počeo je i proboj zatvorenika dela logora u mestu Jasenovac, Kožare, gde je od 167 zatvorenika njih 11 preživelo proboj.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...

Akter: 70 godina od oslobođenja logora Bergen-Belzen