Italija poštuje srpsku kulturu

Izvor: Blic, 18.Okt.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Italija poštuje srpsku kulturu

„Znajući da je Beogradski sajam knjiga jedan od najznačajnijih u regiji, sa dve stotine hiljada posetilaca i budući da srpsku kulturu prihvatamo kao kulturu blisku Italiji, živo zainteresovani za nju pripremili smo veoma ambiciozan program za naš nastup na ovogodišnjem Sajmu knjiga", kaže za „Blic" Alesandro Merola, ambasador Italije u Beogradu, koji je u našu prestonicu stigao 2006. godine.



Koje su osnovne odrednice programa?

- >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Naš štand od 200 kvadrata će biti multitematski: teme će se svakodnevno smenjivati. Jedna će biti didaktička namenjena školama, paralelno sa predavanjima i tribinama na kojima će učestvovati naši pisci, kritičari, politikolozi. Program je, dakle, sinteza italijanske kulture. Sutradan nakon otvaranja biće predstavljena publikacija na italijanskom i srpskom jeziku posvećena Evropi koju je objavila Fondacija „Italiani Europei" i tim povodom na štandu će gostovati naš ministar spoljnih poslova Masimo Dalema. Podsećam vas da je ove godine 50. rođendan Rimskog sporazuma (koji prethodi formiranju nekada evropske zajednice, danas unije - prim. nov.).



Dominiraće tema „More". Zbog čega?


- Pored teme „Evropa", velika pažnja posvećena je i temi „More i književnost". Inspirušući se morem, na našem štandu ćemo izložiti pramac jednog od dva rimska broda pronađena u blizini Rima, koji će biti i naš zaštitni znak. Prikazaćemo i dokumentarni film o rekonstrukciji tih brodova, nažalost, uništenih u požaru tokom Drugog svetskog rata.

Predvideli ste i neposredan kontakt italijanskih stvaralaca sa posetiocima.

Ko dolazi u Beograd?


- Pažnju će svakako privući naši stripari koji će naočigled publike crtati svoje poznate junake, kao što su Andrea Placi, Fabio Čiviteli, Masimo Semerano i sa vaše strane Zograf, Maja Veselinović, Saša Mihajlović i Darko Popović (koji živi u Rimu gde radi za Serđa Bonelija - prim. nov.).



Prateći program čine filmovi?

- Da. U Kinoteci ćemo prikazati filmove kao što su „Ćocara" i „Vrt Finci-Kontinijevih" Vitorija de Sike, „Ta prokleta zbrka" Pjetra Đermija i „Hronika sirotih ljubavnika" Karla Licanija.



Najavljujete i pisca Klaudija Magrisa koji je, prema Rojtersu, bio u najužem krugu kandidata za ovogodišnju Nobelovu nagradu?


- Klaudio Magris, veliki pisac i esejista, održaće predavanje o dnevnom i noćnom pisanju, a zajedno sa Predragom Matvejevićem učestvovaće u izlaganju na temu „Između Dunava i Mediterana". Očekujemo i Serđa Romana (istoričara, politikologa), pa susret sa Fler Džagi, spisateljicom italijansko-švajcarskog porekla koja će razgovarati i sa studentima Katedre za italijanistiku na Filološkom fakultetu u Beogradu. U debati „Evropa danas: perspektive za Balkan", u subotu, 27. oktobra, učestvovaće i Serđo Romano, zatim Masimo Nava (ugledni novinar), uz predstavnike srpske kulture. Dokumentarna izložba o delu Prima Levija povodom 20 godina od njegove smrti, svakako će privući srpsku publiku, jer ga dobro poznaje budući da je više njegovih knjiga prevedeno na srpski. Naravno, imaćemo priliku da predstavimo i brojne naše knjige, između ostalog, posebno skrećem pažnju na novu knjigu Umberta Eka „Istorija ružnoće" u izdanju „Platoa"; moram da istaknem i promociju toma o umetnosti „Božanstvene komedije" u izdanju „Derete".



Poznato je da se Italija zalaže za razmenu ideja. Na italijanski su prevedeni brojni naši pesnici, aforističari, italijanski konzervatori su restaurisali sliku „Sveta porodica" iz Belog dvora, rad renesansnog majstora Palme Starijeg... Koji je sledeći potez Italije?

- Upravo polazeći od iskustva restauracije slike Palme Starijeg, Italija je izdvojila tri miliona evra za izgradnju Nacionalnog centra za konzervaciju i restauraciju umetničkih dela u Beogradu za koji sada tražimo odgovarajuću lokaciju. Italija je pomogla i objavljivanje srpskog prevoda „Moderne umetnosti..." Đulija Karla Argana i Akile Bonito-Olive, u izdanju „Klija". Planiramo konferenciju o srpskoj kulturi u Trstu koja će biti održana u Kolarčevoj zadužbini. Nadamo se da dogodine u Beogradu postavimo veliku izložbu koja je bila u Fondaciji Pomodoro u Milanu, posvećenu umetničkoj grafičkoj i štamparskoj radionici Valtera Rosija (2RC). Takođe, italijanski muzičari (Oktet Đanluiđija Trovezija) otvoriće ovogodišnji Beogradski džez festival koji počinje odmah posle Sajma knjiga. Naša panorama, dakle, obuhvata 360 stepeni kulture, ne s jednim okom prema publici, nego sa tri.

Performans strip umetnika

Direktorka Italijanskog instituta za kulturu Sandra Bertini nam takođe sa svoje strane preporučuje da svakako na italijanskom štandu prisustvujemo performansu strip umetnika koji će crtati na licu mesta, kao i da posetimo štand Eunic (Udruženja evropskih instituta za kulturu). Uz napomenu da nije zaboravljena ni najmlađa publika za koju je predviđen susret sa piscima Pinom Boerom i Angelom Naneti čiji je izdavač „Kreativni centar".

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.