Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 15.Avg.2010, 12:31 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Dnevnik srpskih carinika: Droga, cigarete, relikvije, vijagra
BEOGRAD -
Šverceri su sve maštovitiji u pokušajima da nadmudre i prevare carinike, koji danas na graničnim prelazima neretko prisustvuju situacijama nalik na scene iz akcionih filmova.
Na skrovitim mestima carinici pronalaze sve - od hrane, lekova, narkotika, automobila, novca i životinja do delova za avione.
"Maštovitost u pokušajima krijumčarenja nema granica. Droga se švercuje kao na filmovima - određena količina se guta, pa se po prelasku državne granice >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << uzimaju laksativi, izbacuje iz organizma i tako dolazi na tržište", ispričao je Tanjugu načelnik Odeljenja za sprečavanje krijumčarenja Uprave carina Predrag Đurović.
To je, prema njegovim rečima, samo jedan od bizarnijih načina šverca.
"Gutači droge" sve češće se mogu sresti u avionima, koji su postali "raj" za krijumčarenje sitnica, ali velike materijane vrednosti - dijamanata, nakita, mobilnih telefona, satova...
Međutim, i srpski carinici "konja za trku imaju".
Kokain u gitari promakao Francuzima
Pre nekoliko meseci, na Aerodromu "Nikola Tesla" sprečen je pokušaj šverca skoro tri kilograma kokaina, skrivenog u akustičnoj gitari, koji je doputovala iz Dominikanske Republike, letom preko Pariza. Nekoliko kilograma droge Francuzima je - "promaklo".
Lista zaplenjenih proizvoda na beogradskom aerodromu "obogaćena" je oralnim gelom za potenciju "kamagra", koji potiče iz Indije, a po sastavu i dejstvu odgovara mnogo skupljoj i poznatijoj "vijagri".
Putnik, koji je preko Istanbula za Beograd doputovao iz Iraka, imao je, prema proceni carinika, znatno više "kamagre" nego što je dozvoljeno, odnosno više nego što mu je potrebno za "ličnu upotrebu".
"Predmet šverca i krijumčarenja je sve ono na čemu može da se zaradi od hrane, odeće, obuće, tehnike, automobila, droge, novca, cigareta, lekova, alkohola do delova za avione", naveo je Đurović.
Tezu da se "najhrabriji" odlučuju za krijumčarenje droge, posredno je potvrdio i Đurović koji je podsetio da se Srbija nalazi na, takozvanoj, balkanskoj ruti šverca narkotika. Kritični, ali ne značajno više od ostalih, su izlazi iz zemlje prema zapadnoj Evropi, Hrvatskoj, prelaz kod Dimitrovgrada, kao i administartivna linija sa Kosovom.
Prema rečima Đurovića, u poslednje vreme šverc cigareta je ponovo postao veliki problem, jer su one u Srbiji jeftinije nego u državama regiona, pa ta razlika švercerima donosi dobru zaradu.
Cigarete "putuju" ka zemljama Evropske unije - Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj... organizovano i stihijski, pa i "zelenim graničnim pojasom".
U saradnji sa rumunskim kolegama srpski carinici su nedavno nedaleko od graničnog prelaza Vatin, kod Vršca, sprečili pokušaj nelegalnog "prebacivanja" 2.000 boksova "fasta". Šverceri su uhvaćeni "na delu" - na srpskoj strani u žbunju je pronađeno četiri kartona (50 boksova) cigareta, a preostalih 36 bilo je već utovareno u zaprežna kola na rumunskoj strani.
Ako je jedan 15 evra koliko je 60 hiljada!
Đurović je ukazao da se "na crno" uvozi i brendirana roba, ali da je većina poznatih robnih marki preko Odeljenja za zaštitu intelektualne svojine u Upravi carina zaštitila svoje interese. Ipak, šverceri vešto "prate trendove" i "osluškuju" tržište, a često u zemlju dopreme garderobu bez oznake, pa je onda "markiraju".
Tekstil je najčešće poreklom iz Turske, Indije i Kine.
U Beogradu je, nedavno, otkriveno oko 60.000 neprijavljenih kaiševa, a gotovo polovina je imala oznake poznatih svetskih brendova „Versaće“, „Guči“ i „Emporio Armani“, pa se sumnjalo u povredu prava zaštite intelektualne svojine.
Đurović je naveo da šverceri "robu" skrivaju u rezervoarima, flašama, prašku za veš, sendvičima, ambalaži od soka..., a svojevremeno su zaplenjeni stereoidi sakriveni u knjizi Jevanđelja.
Međutim, nemaju svi krijumčari razvijenu maštu, pa tako carinicima nije bilo teško da pronađu "Svarovski" kristale "sakrivene" u koferu sa garderobom.
U strahu da će ih trema "odati" na granici, šverceri pribegavaju različitim tehnikama kako bi prevarili carinike, pa tako neki od njih pred dolazak na prelaz popiju lekove za smirenje ili rasplaču mališane, sa kojima putuju, da bi "prošli preko reda".
Brodovima nafta, ostalima sve i svašta
U Upravi carina navode da su brodovi "pogodni" za šverc nafte, putnički automobili i kamioni za "sve i svašta", dok se autobusom i vozom najčešće "prenose" cigarete.
Šverceri su vozom pokušali u Srbiju da "prebace" i opremu za kontrolu ispravnosti mernih i upravljačkih uređaja na avionima, vrednosti oko 20.000 evra, ali je taj pokušaj osujećen na Železničkoj stanici Šid.
Krijumčari se i novac.
Najpoznatiji je slučaj iz 2004. godine kada je na Gradini zaplenjeno tri miliona evra, a na istom graničnom prelazu nedavno sprečen i pokušaj šverca 100.000 falsifikovanih američkih dolara, skrivenih na dnu kartonske kutije, dobro "zakamufliranih" starim novinama i sitnim alatom, koji je pronađen u gepeku automobila.
Na državnim granicama često "ostaju" i zaštićene životinjske i biljne vrste, koje su, kao i umetnine, neretko predmet šverca, a svojevremeno je veliku medijsku pažnju izazvala zaplena sedam izuzetno vrednih slika na Aerodromu "Nikola Tesla".
Zemunac voli slike
Naime, Zemunac, koji je doputovao letom iz Kopenhagena, pored carinika je pokušao da "provuče" dela poznatih autora Petra Lubarde, Milana Konjovića i Jefte Perića, za koje je tvrdio da su njegovo vlasništvo i da ih je pre nekoliko godina izneo iz zemlje. Na njegovu žalost, kažu u Upravi carina, tu tvrdnju nije potkrepio i odgovarajućim dokazima.
Đurović je naglasio da više faktora utiče na to koliko će kontrola putnika biti detaljna, a carinici kažu da je intuicija presudna.
"Tu je više faktora, od analize rizika, preko softevresko rešenja za praćenje robe, kamiona i porekla proizvoda, obaveštajni rad, kao i razmena podataka sa drugim državnim organima i carinicima", objasnio je, a ponekad, kažu u Carini, ima i dojava.
U toku sezone, kontrola u putničkom saobraćaju je veoma zahtevna, jer su carinici, priča Đurović, pod pritiskom da ubrzaju saobraćaj, kako bi se izbegle gužve na putevima, jer za detaljnu kontrolu jednog vozila treba oko tri sata. Šverceri upravo "igraju na tu kartu".
"Oni na granicu nikada neće doći u sredu u 12 sati, kada na prelazu nema nikoga, već u špicu, kada ima 200 vozila, pa ako vide da se sva detaljno proveravaju, izvućiće se iz kolone", precizirao je sagovornik Tanjuga.
Đurović je istakao da se radi na unapređenju sistema kontrole i da u Upravi carina "iščekuju" realizaciju ugovora između Kine i Srbije, kojim je predviđena nabavka 10 najsavremenijih rentgen uređaja.
"Više robe ćemo kontrolisati, a manje vremena potrošiti. Uprava carina trenutno ima rentgene koji se u svetu mogu jedino naći na meksičko - američkoj granici, ali tamo nisu u upotrebi", dodao je on.
Iako je deo opreme zastareo, u Upravi carina su svesni da se Srbija nalazi u nepovoljnoj ekonomskoj situaciji i zadovoljni su onim čime raspolažu, pa, kaže Đurović, kada imaju sredstava i sami nabavljaju nove uređaje kako bi unapredili sistem kontrole.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...












