Bdenje u Muzeju “21. oktobar“

Izvor: Kragujevac.rs, 21.Okt.2016, 09:58   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bdenje u Muzeju “21. oktobar“

U okviru umetničke manifestacije “Bdenje“ koja se tradicionalno održava u Muzeju “21. oktobar“ noć uoči Velikog školskog časa, otvorena je izložba plakata, akvarela i crteža poznatog grafičkog dizajnera, Kragujevčanina, Božidara Boleta Miloradovića, predstavljena poema “Glasovi neba pod zemljom“ Aleksandra B. Lakovića koja će biti izvedena na Velikom školskom času i održan koncert Kragujevačkog pevačkog društva.

Kragujevčanin Božidar Miloradović, u vreme >> Pročitaj celu vest na sajtu Kragujevac.rs << oktobarskih događaja 1941. godine bio je sedmogodišnji dečak, a sećanja iz tog uzrasta u velikoj meri oblikovala su mentalni i emocionalni sklop ovog umetnika.

Na izložbi u Muzeju “21. oktobar“ izloženi su plakati kojima su najavljivani važni događaji i aktivnosti ove ustanove kao i oktobarske svečanosti drugih institucija kulture u gradu. Poseban ciklus posvećen  streljanim kragujevačkim đacima nazvan je “Pomenik“, a neki od plakata postali su prepoznatljivi u umetničkom svetu kao što je “Đačka kapa“, fotografija predratne đačke kape izgubljene među travom, rađen za korice knjige “Cvet koji ne vene“.

Poema Aleksandra B. Lakovića, kragujevačkog književnika je osmišljena kao dijalog između svetova, između neba i zemlje, živih i mrtvih. Knjiga se sastoji od 37. odeljaka koji su uglavnom dečiji glasovi koji govore o sebi ali i o nama. Tema je, kako kaže autor, odabrala njega, pre nego on nju, jer je prisutna u svakodnevnom životu Kragujevčana.

- Ono što određuje sve Kragujevčane je ovaj datum, 21. oktobar. Nema mnogo takvih gradova koji imaju takav jedan svoj kontrolnik, jednog svog duhovnika, jednu svoju meru za poređenje sa mnogim stvarima. Zaista mislim  da je to jedna razdelnica i za sve nas koji bi hteli da budemo Kragujevčani, jesmo li postali Kragujevačni ili smo na putu da budemo Kragujevčani. Ubeđen sam da je taj datum urezan u genski kod vaših potomaka. To nije nešto čega će neko moći da se oslobodi. To ostaje urezano u naše duše i ko zna kad će iz nas progovoriti - kaže Laković.

O poemi Aleksandra B. Lakovića govorio je književnik Bratislav Milanović.

Nastavak na Kragujevac.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kragujevac.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kragujevac.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.