Varnice na Zapadnom Balkanu

Izvor: BKTV News, 01.Mar.2017, 20:23   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Varnice" na Zapadnom Balkanu

Region Zapadnog Balkana je vekovima bio neuralgična tačka Evrope, na kojoj su se lomili interesi velikih sila, region koji je opterećen velikim međuetničkim i međureligijskim napetostima. Epitet "bure baruta" već dugo prati ovaj naš region, što se najbolje manifestovalo tokom 90-tih godina i krvavih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. I pored toga što su ratne 90-te više od 20 godina iza nas, tenzije su i dalje prisutne, šta više, u poslednje vreme se dodatno zaoštravaju. Možda >> Pročitaj celu vest na sajtu BKTV News << je najslikovitija ocena evropskog komesara Johanesa Hana koji je istakao da je Zapadni Balkan "tiganj pun vrelog ulja, koji jedna varnica može zapaliti". A poslednjih meseci u regionu zaista puno "varniči".

Nestabilnost u Bosni i Hercegovini prisutna je još od Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan krvavi sukob 90-tih godina. Poslednjih meseci tenzije su sve veće, posebno na relaciji između Sarajeva i Banjaluke. Nesporazumi su eskalirali u krizi zbog obeležavanja Dana Republike Srpske, a sada su dostigli vrhunac posle jednostranog poteza bošnjačkog člana Predsedništva BiH Bakira Izetbegovića da, mimo saglasnosti druga dva člana Predsedništva, ali i mimo zakonskih normi, podnese predlog za reviziju postupka za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Taj suštinski nezakonit i politički izuzetno rizičan potez doveo je ponovo do usijanja odnose između Bošnjaka i Srba u Bosni i Hercegovini. Analitičari ovaj politički kontroverzan potez ocenjuju kao pokušaj Izetbegovića da privuče pažnju i obezbedi dodatnu podršku svojim stavovima od strane tradicionalnih političkih mentora bošnjačke strane u BiH, pre svega SAD-a i EU, u uslovima velikih političkih promena na Zapadu – Brexita i dolaska Donalda Trampa na vlast u SAD-u. Neki pak smatraju da je ovo pokušaj lidera SDA da ojača svoju poljuljanu političku poziciju, i to na "tradicionalan način" - optužbama protiv Srbije ili Republike Srpske. Sa druge strane, ima i stranih analitičara koji smatraju da ovaj potez Bakira Izetbegovića može značiti i njegov politički kraj, i da se može desiti da ga Zapad "pusti niz vodu". I Republika Srpska i Srbija u aktuelnoj krizi nastupaju politički i diplomatski mudro, bez ishitrenih poteza, čuvajući nacionalne interese i izbegavajući dalju eskalaciju napetosti. Takođe je veoma važno da i vlast i opozicija u Republici Srpskoj u ovoj situaciju nastupaju sa jedinstvenim stavom.

I Makedonija je u ozbiljnoj političkoj krizi, koja traje već mesecima. Posle izbora, vladajuća VMRO-DPME nije uspela da postigne dogovor o koaliciji sa predstavnicima albanskih partija, pa je svoju šansu iskoristio lider opozicionog Socijademokratskog saveza Makedonije Zoran Zaev, koji je uspeo da se dogovori sa Albancima. I Zapad pritiska aktuelnog predsednika Ivanova da da mandat za sastavljanje nove vlade Makedonije upravo ovom opozicionom lideru. Takav zahtev su uputili i SAD i NATO, ali i EU. U javnosti su se pojavile nezvanične informacije da je Zaev morao albanskim partijama da napravi velike ustupke za podršku njegovoj vladi (pominje se uvođenje albanskog jezika kao drugog zvaničnog jezika u zemlji i sl.), što je izazvalo negativne reakcije posebno među pristalicama do sada vladajuće makedonske stranke VMRO-DPME. Sve je veći strah od mogućih etničkih podela u Makedoniji, a dodatnu zabrinutost izazivaju izjave pojedinih međunarodnih zvaničnika, kao što je bila izjava američkog senatora Rorebahera, koji je upravo lansirao tezu da Makedonija treba da bude podeljena na albanski deo koji bi se pripojio Kosovu, i drugi deo koji bi se pripojio na primer Bugarskoj. Takve politički neodgovorne izjave značajno komplikuju čitavu situaciju. Dodatni problem izazvala je informacija da je lider SDSM Zoran Zaev u pregovorima sa Albancima pristao na zahtev da se pokrene pitanje odgovornosti Srbije za nekakve i navodne progone Albanaca u Makedoniju u periodu od Prvog svetskog rata do 50-tih godina prošlog veka! Ponovo se pokušava konstruisanje odgovornosti Srbije za nekakve etničke zločine u prošlosti, i stiče se utisak da Srbiji u regionu pokušavaju da nametnu ulogu "dežurnog krivca". Iako je Zoran Zaev demantovao te informacije, bačena je ogromna senka na odnose između dve zemlje i u startu napravljena atmosfera nepoverenja prema budućoj vladi u Skoplju.

I Crna Gora je u svojim problemima – vladajući DPS Mila Đukanovića tesno je odneo pobedu na izborima i sada pokušava da zaokruži postupak ulaska Crne Gore u NATO, izbegavajući raspisivanje referenduma (za koji opozicija tvrdi da bi sigurno bio neuspešan). Proces učlanjenja Crne Gore u NATO je usporen upravo u SAD-u, gde se čeka odobrenje Kongresa. Neki kažu iz tehničkih razloga – zbog uspostavljanja nove administracije posle izbora Donalda Trampa, dok drugi smatraju da zvanični Vašington taktizira zbog protivljenja Rusije prijemu Crne Gore u severnoatlantski vojni savez. Sa druge strane, diplomatski odnosi zvanične Podgorice i Moskve su na veoma niskom nivou, posebno posle optužbi crnogorskih zvaničnika da je Rusija podržavala grupu ljudi (u kojoj je bilo i državljana Srbije i Rusije) koja je, prema navodima Državnog tužilaštva, u izbornoj noći trebala da izazove nerede, ili čak izvrši pokušaj nekakvog prevrata u Crnoj Gori. U atmosferi velikih političkih tenzija između vlasti i opozicije, zvanična Crna Gora isčekuje odluku nove američke administracije – da li će dozvoliti ulazak ove ex-ju republike u NATO.

A Hrvatsku je zapljusnuo talas ekstremnog desničarenja, veličanja ustaškog pokreta i pokušaja minimiziranja zločina NDH-a za vreme Drugog svetskog rata. Sve je to dodatno doprinelo jačanju antisrpske atmosfere u Hrvatskoj, i sve češćim napadima na političke predstavnike srpskog naroda u Hrvatskoj. Poslednjih dana javnost u regionu bila je zaprepašćena odvratnim grafitima protiv Srba u Vukovaru (koji su nedopustivo mlako osuđeni od strane zvanične vlasti u Zagrebu), a pravi skandal je bio marš ekstremnih desničara u centru Zagreba, koji su, klicali Donaldu Trampu, a istovremeno nosili profašističke simbole, na šta je veoma oštro reagovala američka ambasada u Zagrebu. I sve se to dešava u vreme koalicione vlade HDZ-a i MOST-a, koju predvodi premijer Andrej Plenković, koji je izgledao kao predstavnik umerenije struje u HDZ-u, i za koga se na početku mandata očekivalo da će uspeti da ublaži sve vidljivije ekstremno desničarenje u Hrvatskoj. Na žalost, izgleda da se dešava obrnuto. A Evropska Unija, čija je Hrvatska punopravna članica, sve to mirno gleda.

I kosovski Albanci zaoštravaju svoju političku aktivnost. Podiže se tenzija oko mosta u Kosovskoj Mitrovici, a sve je veći pritisak za formiranje tzv. "Vojske Kosova". I Briselski pregovori ozbiljno su otežani sve otvorenijim ucenama albanske stranke, kojoj pak ne pada na pamet da ispoštuje svoje obaveze, na primer formiranje Zajednice srpskih opština. A Evropska Unija, kao medijator tih pregovora, sve to toleriše. Primetno je i intenzivno lobiranje Prištine u krugovima bliskim novoj američkoj administraciji. Posebno ako se uzme u obzir činjenica da su kovoski političari zdušno podržavali poraženog kandidata na američkim predsedničkim izborima Hilari Klinton.

I u svom tom balkanskom galimatijasu Srbija pokušava mudrom diplomatskom politikom da da doprinos održavanju regionalne stabilnosti, a da istovremeno očuva svoje osnovne nacionalne interese, ali i osigura bezbednost i normalan život za srpski narod. A to u sadašnjim okolnostima, gde "ključa na sve strane" nije nimalo lako uraditi. Posebno zbog činjenice da pojedini političari u regionu na srpske pozive na saradnju odgovaraju različitim političkim i svakim drugim provokacijama.

Zapadne sile – SAD i EU su poslednjih meseci okupirane svojim problemima, i Balkan je pomalo skrajnut među njihovim političkim prioritetima. U regionu Zapadnog Balkana, na žalost, puno je neuralgičnih tačaka, koje svaka za sebe mogu biti generator ozbiljne regionalne nestabilnosti. Jer je na ovim prostorima, na žalost, sve veoma povezano – pa se i sukobi mogu proširiti poput požara. "Balkanski lonac" ponovo vri. Potrebna je samo jedna prava varnica da ga upali... a okolo baš varniči.

Nastavak na BKTV News...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta BKTV News. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta BKTV News. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.