Izvor: Danas, 07.Maj.2015, 11:02 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Tražili smo šest miliona evra odmah
I to je bio kraj vaših muka?
Nažalost nije. Svečanost je završena, ali je Tigrov tim morao da nastavi da radi, jer posao nije završen. Svetska banka se ugovorno obavezala da da pare, ali to ne želi da uradi, jer nema zajedničke firme. A za formiranje je trebalo vreme, nekoliko meseci, ali mnogo važnih nekoliko meseci.
Tražili smo šest miliona evra odmah. Verovali vi ili ne, oni nisu tražili nikoga da garantuje za nas i meni su na reč dali taj novac. Na reč, ništa >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << nismo potpisali.
Kada ste dobili taj prvi novac od IFC-a i kako stvari dalje teku?
Ta prva rata od šest miliona legla je na račun Tigra u maju 2002. godine. Prilikom formiranja zajedničke firme IFC upisuje četiri miliona kapitala u kešu. Ostale tri tranše kredita isplaćene su nakon formiranja zajedničke firme, posle 1. januara 2003. godine.
Recite nam malo više o tome kako je nastajala zajednička firma?
Posle potpisivanja četiri ugovora koje sam pomenuo počinjemo da radimo na potpunom i preciznom definisanju svih odnosa između partnera. To je sve stalo u nekih šezdesetak novih posebnih dokumenata. Neki od njih su bili kratki, na jednoj strani, drugi su imali po 100 strana. Mišlen je doveo pravnog direktora za Aziju da vodi projekat, sa njim su bile kolege iz Klermona i Friburga. Za sve nas koji smo u tome učestvovali to je bio fantastičan izvor novih znanja od toga koja i kakva dokumenta treba da prate jedan takav poslovni aranžman, do toga kako se proceduralno realizuje. Tad smo naučili da kad se radi takva vrsta projekta da je jedan od najvažnijih dokumenta Ugovor o obavezama i odgovornostima tzv. Deed gde se svaka strana izjašnjava o istinitosti svih činjenica i navoda sa kojima se ulazi. Dokument je ogroman, deluje formalno, ali je mnogo važan - velika je odgovornost kad stavite potpis na to. Posle toga ne postoji: "pogrešili smo i izvinite". Zajednička firma je trebalo da startuje 1. oktobra 2002. ali nismo uspeli da završimo sav posao pa je, kao što sam rekao, počela sa radom 1. januara 2003. godine.
Da u najkraćem malo rezimiramo ovaj deo razgovora; posle ulaska IFC-a, kakva je vlasnička struktura Tigra, odnosno te nove zajedničke firme?
Od 1. januara 2003. godine Tigar Tajers je zajednička firma tri partnera u kojoj Tigar ima 65 odsto vlasništva, Mišlen 25 i IFC 10 odsto.
Da se nisu pojavili Amerikanci iz IFC-a i dali onaj kredit, fabrika autogume bi još 2000. godine otišla "pod led". Stalno smo bili na ivici gubitka. Čim je Mišlen došao za većinskog vlasnika, on je uložio značajna sredstva za repromaterijal i Autoguma je zaboravila na probleme s finansiranjem, skupe kredite, nedostatak obrtnog kapitala. Podigli su, posle završetka investicionog ciklusa koji smo zajedno odradili, nivo proizvodnje i postigli fantastične rezultate, ali su dodali dosta kvalitetne supstance uključujući i neophodan kapital za rast. Krajnje je nefer govoriti koliko su izneli profita i slično, jer tog profita nikad ne bi bilo da nisu uradili šta su uradili, mi sami nismo imali šanse.
Šta vas je još pritiskalo u okruženju, vi ste tu bili neka "crna ovca"?
Mislim da okruženje nikad nije razumelo šta se i kako radi u Tigru. Možda i mi, preokupirani svim ovim aktivnostima, nismo posvetili dovoljno pažnje tome šta se priča, šta se misli van Tigrove kapije.
Nismo bili politički angažovani, nismo bili u centrima moći odakle su se povlačile državne pare i privilegije ili bolje reći ja nisam bio, verovatno sam potcenio uticaj i politike i različitih interesnih grupa, ali, opet, mislim da bi bilo sasvim drugačije da nije došlo do krize i da smo mogli da izađemo napolje po neophodna sredstva.
Kriza nas je vratila u domaće dvorište gde važe druga pravila igre, mada iskreno do 2011. nismo imali nekih problema. Ali, 2011. je ušla policija na osnovu anonimne prijave nepoznatog lica i ostala dve godine. Kome je to trebalo ne znam. Onda kada nam je trebalo najviše podrške, krenulo je sve sasvim drugim putem. Ne kažem da nisu neki ljudi govorili "obratite pažnju", ali mi smo previše bili okupirani kako da obezbedimo sredstva i razvijemo tržište, kako da sistem dođe u stabilnu fazu.
Nastavlja se














