U Srbiji najviše radnih dozvola za kineske radnike

Izvor: Capital.ba, 06.Okt.2019, 14:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U Srbiji najviše radnih dozvola za kineske radnike

BEOGRAD, Za razliku od 2018. godine kada je u Srbiji izdato ukupno 8.990 dozvola za rad stranim državljanima, do kraja septembra ove godine Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) već je obezbjedila 8.914 takvih dozvola za rad strancima u zemlji, čime se sasvim približila prošlogodišnjem broju izdatih dozvola. Dvije trećine stranaca, njih 5.784, zaposlili su poslodavci u Beogradu, dok su ostali posao pronalazili kod poslodavaca u Novom Sadu, Boru, Nišu, Sremskoj Mitrovici, Pančevu, Subotici, >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << Kraljevu, Čačku, Leskovcu, Kruševcu, Novom Pazaru… U NSZ-u naglašavaju da se ne može utvrditi koliko stranaca zaista radi u glavnom gradu, jer poslodavci zahtjev za izdavanje dozvola za rad podnose prema svom sedištu, iako stranac radi u njihovom ogranku koji se nalazi u drugom gradu. Strani državljani najčešće imaju srednju stručnu spremu, a najveći broj radnih dozvola izdat je državljanima Kine i Ruske Federacije, potom slijede Turci, Ukrajinci i Italijani, pa državljani iz zemalja iz okruženja. U većem broju slučajeva riječ je o muškim stranim državljanima.Međutim, za zapošljavanje državljana Srbije u inostranstvu najveće interesovanje pokazuju Slovenija, Njemačka i Hrvatska kojoj su često potrebni sezonski radnici u turizmu i ugostiteljstvu. U NSZ-u dodaju i da su slovenačkim poslodavcima najviše potrebni vozači, građevinski radnici, varioci i ugostitelji, dok Njemačka uglavnom najviše potražuje vozače i medicinske sestre opšteg i pedijatrijskog smijera. Na osnovu prijavljenih potreba poslodavaca registrovanih u inostranstvu (stranih poslodavaca), NSZ je u toku ove godine, sve do 24. septembra, sprovela više postupaka posredovanja u zapošljavanju naših državljana za rad u inostranstvu. Na taj način van Srbije je počelo da radi samo 10 osoba, od kojih je šest našlo zaposlenje na pomoćnim poslovima u turizmu sezonskog karaktera u Hrvatskoj, a četvoro je dobilo posao medicinskih radnika u Njemačkoj. Prema ostalim prijavama potrebe za zapošljavanjem nije bilo zainteresovanih kandidata za posao u inostranstvu na oglašenim radnim mjestima, ili se nije prijavio dovoljan broj domaćih državljana sa traženim kvalifikacijama – nabrajaju u NSZ-u. U okviru projekta „Tripl vin”, a koji zajedno sprovode NSZ, nemačka organizacija za međunarodnu saradnju – GIZ i njemačka Centrala za rad i posredovanje sa strancima, u prvoj polovini 2019. godine zaposlena su 44 državljanina Srbije. Ipak, postoji i određeni broj ljudi koji su samostalno pronašli poslodavca na poslovima zdravstvene njege u Njemačkoj, ali su i potpisali ugovore o radu uz posredovanje nacionalnih službi za zapošljavanje Srbije i Nemačke. Takvih državljana Srbije do kraja juna ove godine bilo je 236. Sporazumi za zapošljavanje Bilateralni sporazumi o zapošljavanju čiji je cilj da obezbede zaštitu naših državljana prilikom zapošljavanja u inostranstvu, za sada su zaključeni sa Nemačkom, Slovenijom, BiH i Bjelorusijom, a u toku su pregovori i sa državom Katar i Maltom. Zahvaljujući takvim sporazumima propisuju se najmanje jednaki uslovi rada za naše državljane sa državljanima zemlje zaposlenja, kroz regulisanje brojnih pitanja koja se odnose na život i rad u zemlji zaposlenja. Politika Чланак U Srbiji najviše radnih dozvola za kineske radnike се појављује прво на INFORMACIJA JE KAPITAL - Capital.ba.
Pogledaj vesti o: Subotica,   Kruševac

Nastavak na Capital.ba...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Ni trgovaca nema dovoljno, i penzioneri iza tezgi

Izvor: RTS, 06.Okt.2019

Pored vozača, medicinskih sestara i drugih struka u Srbiji nema ni dovoljno prodavaca. I pored velikog broja prijavljenih te struke na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, trgovinski lanci imaju raspisane konkurse za više od hiljadu radnika. Najtraženiji su mesari i prodavci na...

Nastavak na RTS...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Capital.ba. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Capital.ba. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.