Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 13.Sep.2015, 01:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov: Karađorđeva delegacija u Rusiji

1804 - Vođa Prvog srpskog ustanka Karađorđe uputio je prvu ustaničku delegaciju u Rusiju, da bi je zainteresovao za ustanak i tražio pomoć u oružju za borbu protiv Turaka. Prota Mateja Nenadović, Petar Čardaklija i Jovan Protić primljeni su hladno na ruskom dvoru i rečeno im je da ne očekuju oružanu pomoć. Bilo je to vreme opšte evropske krize zbog Napoleonovih ratova pa je otuda Rusija morala da bude posebno oprezna.

Danas je nedelja, 13. septembar, 256. dan >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << 2015. Do kraja godine ima 109 dana. Dogodilo se na današnji dan.

1506 - Umro je italijanski slikar i graver Andrea Mantenja, tvorac veličanstvenih fresaka u crkvi eremita u Padovi, srušenoj u Drugom svetskom ratu, ka i u dvorcu u Mantovi. Slike: "Parnas", "Raspeće", "Sveti Sebastijan", "Obrezanje", "Poklonstvo kraljeva".

1598 - Umro je španski kralj Filip II, koji je predvodio zemlju u ratovima protiv Turske od 1571. do 1578. i protiv Engleske od 1588, okončanom šest godina posle njegove smrti. Posle sloma njegove "Nepobedive armade" 1588. u bici s engleskom mornaricom u kanalu Lamanš, Španija nikad više nije postala svetska sila prvog reda, kao što je to bila do tada.

1788 - Njujork je proglašen prvom federalnom prestonicom SAD.

1808 - U Beogradu je besedom Dositeja Obradovića "O dužnom počitaniju k naukama" počela s radom Velika škola. Među dvadesetak učenika-studenata bili su i Aleksa, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa kao i Vuk Karadžić. Posle propasti Prvog srpskog ustanka 1813. njen rad je obustavljen. Taj datum danas se uzima kao Dan Univerziteta u Beogradu.

1819 - Rođena je nemačka pijanistkinja Klara Šuman, jedan od najvećih klavirskih majstora 19. veka, koja je koncertnu karijeru počela u devetoj godini. Širom Evrope popularisala je dela Roberta Šumana, za kojeg se udala 1840, kao i Ludviga van Betovena, Frederika Šopena, Johanesa Bramsa, Feliksa Mendelsona.

1874 - Rođen je austrijsko američki kompozitor Arnold Šenberg, osnivač i teoretičar modernog muzičkog ekspresionizma, profesor muzičkih akademija u Beču, Berlinu, Bostonu i Los Anđelesu. U ranim kompozicijama bio je sledbenik romantizma, da bi vremenom došao do atonalnosti. Uveo je dvanaestotonski način komponovanja, nevezan za usvojena harmonska pravila. Napisao je "Nauku o harmoniji" i nedovršeni "Priručnik za kontrapunkt" i "Teoriju kompozicije". Muzička dela: opera "Mojsije i Aron", simfonijska poema "Peleas i Melisandra", kantate "Gurelider", "Preživeli iz Varšave", melodrama "Pierrot lunaire", monodrama "Očekivanja".

1882 - Posle ustanka koji je ugrozio planove Londona o korišćenju Sueckog kanala, Britanci su porazili egipatsku vojsku kod Tel el Kebira u donjem Egiptu i nastavili osvajanje te zemlje i susednog Sudana. Egipat je tada samo pro forme bio deo Turske.

1894 - Rođen je engleski pisac Džon Bojnton Pristli, autor dela koja se odlikuju vedrinom i humorom, ali i društvenom kritikom. Dela: romani "Dobri drugovi", "Englesko putovanje", "Ponoć u pustinji", "Anđeosko sokače", drame "Opasna okuka", "Dođoše do grada", "Inspektor je došao", "Čaša piva", eseji "Engleski komični likovi", "Engleski roman", "Engleski humor", "Dikens i njegov svet", "Književnost i zapadnjak".

1903 - Rođen je srpski pisac Branimir Ćosić. Mahom je pisao o životu mladih posle Prvog svetskog rata, problemima njihovog unutrašnjeg života i morala u međuratnom Beogradu. Dela: romani "Pokošeno polje", "Vrzino kolo", "Dva carstva", pripovetke "Priče o Boškoviću", "Egipćanka i druge priče", eseji "Deset pisaca - deset razgovora", "Kroz knjige i književnost".

1922 - Rođena je peruanska pevačica indijansko-španskog porekla Ima Sumak, jedinstvenog raspona glasa od četiri oktave, od visokog soprana do dubokog alta. U njenom repertoaru preovlađivale su obrade indijanskih narodnih melodija.

1922 - U El Aziziji u Libiji izmerena je najviša temperatura u hladu - 58 stepeni Celzijusa.

1923 - U Španiji je vlast prigrabio general Miguel Primo de Rivera. Uz podršku kralja Alfonsa XIII zaveo je izrazito desnu diktaturu kojom su privremeno ugušene revolucionarne tendencije.

1924 - Rođen je francuski kompozitor Moris Žar, dobitnik čak tri Oskara za filmsku muziku: za "Lorensa od Arabije (1962), "Doktora Živaga (1965) i "Put za Indiju" (1982). Sarađivao je sa mnogim velikim režiserima kao što su Alfred Hičkok, Džon Hjuston, Lukino Viskonti i Piter Vir. Autor je muzike za 150 filmova među kojima su i hitovi "Godina opasnog življenja", "Gorile u Magli" i "Društvo mrtvih pesnika".

1955 - Sovjetski Savez i Zapadna Nemačka uspostavili su diplomatske odnose.

1971 - U napadu američke policije i Nacionalne garde, kojim je okončana petodnevna pobuna u njujorškom zatvoru Atika, poginuo je 31 zatvorenik i 11 zatvorskih čuvara.

1989 - Najveće ikad održane demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi, u Kejptaunu, predvodio je nadbiskup Dezmond Tutu.

1991 - Sovjetski Savez i SAD su se sporazumeli da obustave doturanje naoružanja zaraćenim stranama u Avganistanu.

1992 - Umro je američki filmski glumac Entoni Perkins, koji se specijalizovao za uloge senzitivnih, smetenih i nervoznih ličnosti. Filmovi: "Psiho", "Prijateljsko ubeđivanje" (Oskar), "Proces", "Fedra", "Volite li Bramsa?", "Kvaka 22", "Sudija za vešanje", "Ubistvo u Orijent ekspresu", "Crna rupa".

1993 - Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija potpisali su u Vašingtonu mirovni sporazum.

1995 - Grčka i Bivša jugoslovenska Republika Makedonija potpisale su u Njujorku sporazum o normalizaciji odnosa, uz međusobno priznanje, pri čemu se vlada u Skoplju obavezala da promeni izgled državne zastave i zapiše u ustav da nema teritorijalne pretenzije prema južnom susedu.

2001 - Državni sekretar SAD Kolin Pauel potvrdio je, prvi put, da je saudijski islamski terorista Osama bin Laden osumnjičen kao organizator terorističkih napada Al Kaide, koji su izvedeni dva dana ranije i u kojima su u Njujorku i Vašingtonu poginule najmanje 2.973 osobe.

2011 - Umro je britanski slikar i dizajner Ričard Hamilton, jedan od utemeljivača pop arta. Hamilton, često nazivan ocem tog pokreta, proslavio se tokom 50-ih kolažom Šta je ono što današnji dom čini tako drugačijim, tako privlačnijim? Neretko, navode ga kao najvećeg britanskog umetnika 20. veka.
Pogledaj vesti o: Dvor

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...