Izvor: Politika, 23.Jun.2011, 23:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Za malinu samo 80 dinara
Malinari u Arilju traže objašnjenje za ovako nisku cenu, hladnjačari pominju jeftinu malinu na svetskoj berzi
Arilje – Počela je ovih dana berba malina u Arilju i okolini, voćarskom kraju odakle svake godine u izvoz ode oko 15.000 tona ovog voća. U malinjake su ušli i varošani i seljani – da plodove „crvenog zlata“ na vreme uberu, slože u gajbice, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << predaju hladnjačarima i pošalju u svet. I lepo je krenula malina, sunčani jun dao joj je odličan kvalitet, što potvrđuju i stručnjaci.
– Kvalitet ploda maline na početku ove berbe u ariljsko-ivanjičkom kraju je bolji nego prošle sezone. Jedan od razloga je to što su mnogi proizvođači ispravili neke svoje greške iz prethodne dve vegetacione godine. Blagovremeno i kvalitetnije, na samom početku cvetanja, zaštitili su malinu od razvoja gljivice botritis koja izaziva trulež plodova. Učinili su to po savetima stručnih službi i eto rezultata – kaže dipl. inž. Veselin Šuljagić, jedan od vodećih stručnjaka za zaštitu bilja u ovom regionu.
A od priče o kvalitetu plodova za malinare je možda i važnija priča o otkupnoj ceni. Njome se, međutim, ne mogu pohvaliti: na početku berbe iznosi između 60 i 80 dinara za kilogram. Onu kvalitetniju otkupljivači plaćaju po 80, takozvanu „B“ klasu 60 dinara. Poređenja radi, pretprošle i prošle godine u ovo doba malina je na početku sezone otkupljivana za 130 i 100 dinara po kilogramu.
– Pa to, nažalost, može samo u ovom našem malinarskom poslu: sve u državi poskupljuje, od hrane, struje, đubriva, preparata do goriva, samo otkupna cena maline ide dole. Otkupljivači su istakli cenu od 60 i 80 dinara za kilogram, koju bih nazvao potcenjivačkom, ona nema veze ni sa ponudom ni sa potražnjom – žali nam se Duško Nenadić, potpredsednik Udruženja proizvođača jagodičastog voća „Vilamet“, koje samo u ariljskom kraju ima oko 5.000 članova.
Nenadić objašnjava da su troškovi proizvodnje kilograma maline porasli poslednjih godina, već premašuju jedan evro, što ovom otkupnom cenom ne može da se podmiri, a kamoli da se nešto zaradi.
– Prošle godine konačna otkupna cena iznosila je oko 1,5 evra, pa je besmisleno da sadašnja početna ovoliko padne. Ima tu i krivice hladnjačara, ali pre svih cenu obaraju trgovci i izvoznici maline, ljudi koji zarađuju na seljačkoj muci. Znamo mi da još ima neprodate prošlogodišnje maline, ali to je mala količina, svega oko pet odsto od tadašnjeg otkupa, i ona je verovatno izgovor za ovu nisku cenu. Šta vredi što proizvođači sada predaju malinu ekstra kvaliteta, kakva se traži, kad otkupljivači slabo plaćaju – dodaje Nenadić.
Ariljski malinari, kaže Duško Nenadić, već su preko Skupštine opštine Arilje tražili razgovor s ministrom poljoprivrede povodom ovog „cirkusa oko otkupne cene“.
– U Srbiji se oko 70.000 domaćinstava bavi ovom proizvodnjom i to treba uvažiti. Tražimo višu otkupnu cenu maline, barem 1,5 evra za kilogram. I neće valjati ako se cela zapadna Srbija digne kao Vojvodina. Neko mora da se zapita zbog čega nijedna berba ovog voća ne može mirno da počne – ističe naš sagovornik.
Hladnjačari, međutim, iz svog ugla gledaju na priču oko cene. Znaju da je ova sadašnja niska, ali pominju i sve jeftiniju malinu na svetskom tržištu. Jedan od najvećih otkupljivača u ovom kraju Milan Stanić iz Stupčevića kod Arilja, koji godišnje otkupi oko 4.000 tona maline, ne krije da je sve teže u ovom poslu:
– Teško je što se tiče plasmana, ostalo je i nešto prošlogodišnje malina na zalihama. U svet stižu velike količine maline iz Srbije i Poljske, pa je i cena na svetskoj berzi pala: kilogram maline „griz“ je tamo svega jedan evro, a kvalitetnijeg „rolenda“ do 1,6 evra. To početnu otkupnu cenu ovogodišnjeg roda obara na 80 dinara, mada će krajem oktobra biti poznata konačna cena. Znalo se nekad, kad su zadruge otkupljivale malinu, za proporciju 51:49 u ovom poslu, pri čemu se 51 odsto prodajne vrednosti daje proizvođaču, a 49 hladnjačama. Sada 60 odsto ostaje malinarima, ali i to ne dovodi do više otkupne cene. Što se nas otkupljivača tiče, mi ne možemo firme da vodimo u gubitak, da plaćamo više nego što možemo da prodamo – napominje Stanić.
Branko Pejović
objavljeno: 24.06.2011










