Izvor: Kurir, 01.Jul.2011, 15:28 (ažurirano 02.Apr.2020.)
USKORO PROVERA VLASNIKA ZAŠTIĆENIH DIVLJIH ŽIVOTINJA
BEOGRAD - Kako pojedini građani Srbije kao ljubimce čuvaju zmije, kornjače, lavove i tigrove, Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Srbije najavilo je danas da će do sredine jula početi proveru vlasnika i držalaca strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta divljih životinja u zatočeništvu.
"Vlasnici i držaoci tih životinja, za koje nisu imali odgovarajuću dokumentaciju, mogli su tokom šest meseci, odnosno do 1. juna ove godine, da ih prijave, kako >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << bi bile evidentirane", rekla je za agenciju Beta načelnica Odeljenja za zaštitu i korišćenje prirodnih dobara i resursa, sektora za kontrolu i nadzor Jasmina Jović. Prema njenim rečima, "u evidenciji je do sada upisano oko 10.000 jedinki raznih vrsta životinja, ali je obrada podataka u toku, tako da se još ne zna njihov tačan broj".
Kako je objasnila, u zavisnosti od vrste životinja i da li su zatečeni uslovi pogodni za njihovo držanje, Sektor za zastitu prirodnih resursa Ministarstva životne sredine će odlučiti da li će vlasnicima, odnosno držaocima životinja, dati dozvolu ili će im životinje biti oduzete. Na spisku zaštićenih i strogo zaštićenih životinja, koje je bilo potrebno da prijave vlasnici bez dokumentacije, nalazi se oko 3.400 vrsta. Jović je navela da među do sada prijavljenim vrstama ima najviše ptica, potom reptila, poput zmija, ali i lavova i tigrova.
"Jedna žena je prijavila 440 kornjača, dok je jedan čovek prijavio 70 zmija", kazala je ona. Istakla je da Srbija prvi put sprovodi evidentiranje divljih životinja u zatočeništvu, radi efikasnije kontrole prometa i trgovine ugroženim vrstama na teritoriji Srbije, a prema regulativi Evropske unije (EU).
Jović je kazala da vođenje evidencije o unutrašnjem prometu i trgovini strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta divljih životinja predstavlja obavezu Srbije u procesu pristupanja EU, ali i želju države da se te životinje drže u propisanim uslovima, a ljudi budu bezbedni.
Naglasila je da će svima koji se nisu prijavili, a utvrdi se da imaju divlje životinje bez propisne dokumentacije o njihovom sticanju, one biti oduzimane. Vlasnici će biti kažnjeni prema odredbama Zakona o zaštiti prirode za nezakonito držanje primeraka strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta divljih životinja.
"To znači da fizička lica mogu biti kažnjena sa 25.000 do 150.000 dinara, a pravna lica od 500.000 do dva miliona dinara", rekla je ona. Jović je precizirala da će neprijavljene životinje biti privremeno oduzimane, dodavši da će odluku o trajnom oduzimanju donositi sud. "Procedura je takva da će one nakon oduzimanja biti slate u prihvatiliste za oduzete zivotinje koje se nalazi u zoološkom vrtu na Paliću", kazala je ona i dodala da će, ukoliko tamo ne bude dovoljno mesta, Ministarstvo životne sredine možda sklopiti ugovor o prihvatilištu za takve životinje i sa nekim drugim zoo vrtovima ili pojedincima.
Objasnila je da, ukoliko sud odluči da se životinje bez dokumentacije trajno oduzmu zbog nelegalnog poseda, one postati vlasništvo države koja će, u slučaju da ima problema sa smeštajem i hranom, moći da ih pokloni, zameni. Postoji mogućnost i da se životinje smeste u neku drugu zemlju gde njihova dobrobit neće biti ugrožena.
Jović smatra da bi se problem nelegalnog držanja zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta divljih životinja u Srbiji mogao smanjiti i pojačanom carinskom kontrolom, ali i boljom obukom carinika. Kako je navela, inspektori Ministarstva životne sredine kontrolišu samo unutrašnjost zemlje, aii ne i granicu za koju su zaduženi pripadnici veterinarske inspekcije i carinici.
"Zbog toga je u pripremi priručnik za carinike koji izrađuje Ministarstvo životne sredine i koji bi trebalo da dobiju do kraja godine, kako bi u slučaju nedoumica oko prekograničnog prometa životinja, mogli da kontaktiraju nadležne inspektore", kazala je Jović.
Prema podacima Ministarstva životne sredine, od početka 2011. godine je izdato 10 izvoznih i 12 uvoznih CITES dozvola, kojima se kontroliše međunarodni promet zaštićenih vrsta. Najveći broj dozvola za izvoz iz Srbije se odnosio na medicinske pijavice, dok je najviše uvoznih dozvola bilo za uvoz derivata zaštićenih vrsta (pitona, krokodila...) koji se koriste u industriji obuće i odeće.
Jedan broj izdatih CITES dozvola se odnosi na uvoz ptica i razmene životinja koju su vršili registrovani zoološki vrtovi koji se nalaze na teritoriji Srbije. Izdato je i 49 uvoznih dozvola za divlje vrste životinja i njihovih derivata (lovni trofeji) koji nisu u režimu zaštite dodataka I i II CITES konvencije.
Najveći broj tih dozvola, njih 18, odnosi se na uvoz ptica sa afričkog kontinenta. U ovoj godini je do sada, na osnovu izdatih dozvola, u Srbiju legalno uvezeno 7.219 jedinki različitih vrsta ptica. Takođe, izdato je 14 dozvola za uvoz različitih vrsta akvarijumskih ribica, 12 dozvola za uvoz lovnih trofeja i pet dozvola za uvoz insekata koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji.
