U školama u Srbiji proslavljena slava Sveti Sava

Izvor: Politika, 28.Jan.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U školama u Srbiji proslavljena slava Sveti Sava

Školska slava bile je prilika da se prozbori o značaju ljubavi i pomirenja, o veri i praštanju, jer je Sveti Sava poznat po svojoj mirotvornoj misiji

U školama i drugim obrazovnim ustanovama u Srbiji juče je slavljena školska slava – Sveti Sava. Tako je, evo već šesnaestu godinu zaredom, u beogradsku osnovnu školu "Kralj Petar Prvi" na Savindan došao otac Petar Lukić, starešina Saborne crkve. U svečanoj sali obavio je čin rezanja slavskog kolača i obratio se đacima, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << učiteljima, profesorima, roditeljima i mnogobrojnim gostima, među kojima su bili i nekadašnji učenici, čak i oni koji studiraju u inostranstvu. Čestitavši slavu, otac Petar je ukazao pre svega na prosvetiteljsku i mirotvornu ulogu Svetoga Save, objasnivši da je Sava bio na svojevrsni način preteča Ujedinjenih nacija, ili, bar onoga što bi UN trebalo da budu. I ovoga puta đaci su izveli svetosavku priredbu o delu i liku Svetoga Save, odnosno, o značaju ljubavi i pomirenja, o veri i praštanju.

Himnom Svetome Savi počela je svetosavka priredba i u Osnovnoj školi "Banović Strahinja". Učenici su tu odigrali pozorišnu predstavu koja je odslikala vreme u kome je Sava živeo. Bio je to svojevrsni čas veronauke osmišljen tako da učenike pripremi za život.

Već po tradiciji, i ovog 27. januara, u Osnovnoj školi "Skadarlija" učenici osmog razreda bili su domaćini slave. Oni su doneli sveću, vino, slavski kolač. I posluživali su ostale đake, profesore, roditelje i mnogobrojne goste žitom.

Slavilo se i u Osnovnoj školi "Janko Veselinović", Prvoj beogradskoj gimnaziji, Pedagoškom muzeju... Na slavi u Prvoj beogradskoj gimnaziji bile su i gošće iz Grčke: Eva Varelas Kanelis, savetnik u koledžu u Solunu i Mirjana Kumuceas, predsednik Fondacije Karađorđević.

Proslava praznika Svetog Save održana je i na Bogoslovskom fakultetu, gde je svetu arhijerejsku liturgiju predvodio episkop bački Irinej. Tom prilikom proglašeni su i najuspešniji studenti. Akademcima je čestitao i sve prisutne pozdravio i dekan Katoličkog bogoslovskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr Zdenko Tenšek. Akademiji je prisustvovao republički ministar vera Milan Radulović, kao i visoki predstavnici Rimokatoličke crkve, beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar i apostolski nuncije Eugenio Zbarbaro.

Pojedine škole u Srbiji su međutim školsku slavu proslavile dan ranije – 26. januara, a u nekima se pak školska slava svela na recital ili priredbu o životu i delu Rastka Nemanjića. Nije bilo ni sveštenika, ni sveće, a ni slavskog kolač.

Da podsetimo, posle 1946. godine u školama u našoj zemlji se više nije slavila školska slava – Sveti Sava sve do 1992. godine, kada su samo pojedine škole, poput osmoletke "Kralj Petar Prvi", pozvale sveštenika i, kao što se to nekada činilo, proslavile školsku slavu. Već naredne 1993. godine su prosvetne vlasti Srbije i zvanično odobrile proslavu Svetog Save u školama i drugim obrazovnim ustanovama. I od tada sve škole u našoj zemlji ponovo slave najvećeg srpskog prosvetitelja.

Praznik Svetog Save je jedan od najvećih praznika Srpske pravoslavne crkve. SPC na ovaj praznik slavi uspomenu na smrt svetitelja i osnivača autokefalne srpske crkve i prvog verskog poglavara samostalne srpske države.

Prema istorijskim crkvenim zapisima, Sava je preminuo u bugarskoj prestonici Trnovu, na povratku iz Svete zemlje, 25. januara, ali je glas o smrti stigao u Srbiju dva dana kasnije, pa je SPC - 27. januar ozvaničila kao zavetni praznik za sve pravoslavne vernike.

Sin velikog župana Stefana Nemanje (1114–1200), Rastko Nemanjić (1174–1235), u monaštvu Sava, slavi se i pominje u čitavom pravoslavnom svetu, a u Srbiji kao duhovni osnivač i predvodnik srednjevekovne države i crkve. Pominje se kao utemeljivač crkvenoslovenskog jezika, na kome su pisana prva zakonopravila - Karejski, Hilandarski i Studenički tipici i danas osnovna pravila za monašku državu na Svetoj Gori.

Sava se smatra i osnivačem srpske medicine. On je u manastiru Hilandar osnovao prvu srpsku bolnicu, po ugledu na carigradske. Prevodio je i sakupljao srednjevekovne medicinske spise, od kojih je nastao njegov "Hilandarski medicinski kodeks".

Srpska istorija pamti svog svetitelja kao sposobnog državnika koji iz monaških tihovnica manastira Hilandar upravljao Srbijom.

U spomen-hramu Svetog Save na Vračaru, po završenoj prazničnoj liturgiji posvećenoj Svetom Savi, uručena su priznanja najboljim veroučiteljima koji predaju veronauku u Srbiji i pokloni učenicima koji su se posebno istakli u praćenju verske nastave.

Po blagoslovu i na predlog njegove svetosti patrijarha Pavla za najboljeg veroučitelja u arhiepiskopiji Beogradsko- karlovačkoj proglašena je Dragana Drinčević iz Novog Beograda, a gramatu patrijarha Pavla i Srpske pravoslavne crkve uručio je starešina Hrama Svetog Save Luka Novaković.

Svetosavske nagrade Ministarstva vera najboljim veroučiteljima svih eparhija Srpske pravoslavne crkve uručio je ministar Milan Radulović.

Nagrada za pedagošku umešnost u nastavi veronauke pripala je đakonu Miladinu Maliću iz Eparhije banatske, Željku Latinoviću iz Eparhije bačke, Igoru Dimitrijeviću iz Eparhije braničevske, Bojanu Kostiću iz Eparhije raško-prizrenske i drugim učiteljima pravoslavnog katehizisa iz Srbije.

Nagrade su potom uručene i najboljim učenicima pravoslavne veronauke.

Aleksandra Brkić

--------------------------------------------------------------------------



Na Kosmetu proslavljen Sveti Sava

Kosovska Mitrovica, Gračanica – U svim srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji proslavljen je Sveti Sava, najveći srpski prosvetitelj, jutarnjim svečanim liturgijama i rezanjem slavskog kolača u svetinjama Srpske pravoslavne crkve. U manastiru Gračanica, posle liturgije, pred više stotina žitelja vladika raško-prizrenski Artemije kazao je da je zbog svega što se dešava, Srbima sveti Sava potrebniji danas nego ikada, kako bi sledeći njegov put stigli do mira, blagostanja i napretka.

Proslava Svetog Save jutarnjom liturgijom i presecanjem slavskog kolača održana je i u severnom delu Kosovske Mitrovice u hramu Svetog Dimitrija, a stotinak građana u pratnji Kosovske policijske službe obišli su i hram Sveti Sava u južnom delu Kosovske Mitrovice koji je 17. marta 2004. godine zapaljen i opljačkan.

U svim osnovnim i srednjim školama na Kosmetu učenici su priredili bogat kulturno-umetnički program, a duhovna akademija, centralna manifestacija proslave Svetog Save, održana je na Tehničkom fakultetu u severnom delu Kosovske Mitrovice. Kako je kazao profesor dr Vladimir Raičević, dekan Tehničkog fakulteta, "opstanak Srba na ovim prostorima vidimo u sledovanju puta koji nam je u amanet ostavio sveti Sava".

I na Tehničkom fakultetu, kao i u svim osnovnim i srednjim školama priređen je bogat kulturno-umetnički program, a domaćini slave su za svoje goste obezbedili bogate trpeze.

Inače, najinteresantnije je bilo u OŠ "Kralj Milutin" u Gračanici gde je domaćin slave bio srpsko-albanski bračni par Milan i Hajrija Ilić, a kao domaćinima slavu im je čestitao i vladika raško-prizrenski Artemije.
B. Radomirović



--------------------------------------------------------------------------

Molitva u rodnom mestu svetog Save

Novi Pazar – U selu Miščiće, podno Golije, gde legenda kaže da je rođen najmlađi sin Stevana Nemanje, prvi srpski prosvetitelj Rastko Nemanjić, odnosno sveti Sava, juče su se okupili meštani sela Deževske doline.

Kod velikog metalnog krsta i mladog hrasta, gde se veruje da je rođen Rastko Nemanjić, održana je molitva, presečen slavski kolač i deci, koja su izvela prigodan program, podeljeni pokloni.

– Selo je dobilo ime po tome što je Stevan Nemanja svom najmlađem sinu tepao "Mišče moje malo" pa mesto gde je "mišče" rođeno po tome dobilo ime – kazuje sveštenik Darko Marinković.

Hrast i metalni krst, na livadi pored puta od Novog Pazara ka Goliji, mesto su okupljanja meštana već pet godina. Jeromonah Gerasim iz Đurđevih stupova objašnjava da se tu nalaze temelji crkve, na kojima se planira podizanje nove bogomolje.

U crkvenim spisima stoji da je Rastko Nemanjić rođen 1175. godine "negde u Rasu". Na svega tri kilometra od Miščića nalazi se zadužbina Stevana Nemanje Đurđevi stupovi i Petrova crkva u kojoj se Nemanja 1196. godine odrekao prestola u korist svojih sinova.
S. B.

[objavljeno: 28.01.2007.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.