Izvor: novanasarec.org.rs, 25.Jul.2019, 08:24   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U Vlasotinačkom vinogorju: DO BOŽANSKIH VINA UZ MNOGO MUKE

VLASOTINCE

Pre nešto više od pet decenija vlasotinačko vinogorje bilo je uzor i pravi primer uspešnosti mnogim vinogradrima u bivšoj Jugoslaviji. I umesto da se uvećava trend vinogradarstva i stvaraju još bolji uslovi za vinogradare u poslednjih dvadesetak godina počelo je urušavanje vinogradarstva u opštini Vlasotince.
Danas, po nekim procenama, u „životu” je oko 300 hektara pod vinovom lozom, a nekada je ta brojka, od 1.200 hektara vinograda, bila više nego impozantna gledano iz ugla današnjeg vremena. I tada u to vreme, daleke 1968.godine, u vlasotinačkoj opštini zabeležen je rekordan rod grožđa od 1.200 vagona.
Sam geografski položaj ovog kraja, kao i klimatski uslovi, više su nego pogodni za uzgajanje vinove loze, pa je tako svojevremeno prf.dr. Dragoslav Cvetković, koji već 30 godina predaje na Visokoj prehrambenoj školi strukovnih studija u Beogradu, izjavio:
– Vlasotince je sa svojom okolinom bogom dato, jer se ovde vino spravlja bez dodavanja i oduzimanja šećera, i ono je zbog toga božansko, prirodno i zato se u Vlasotincu spremaju božanska vina – zaključak je uglednog prf.dr. Dragoslava Cvetkovića.
Ovogodišnja berba grožđa u vlasotinačkom vinogorju počela je pre nekoliko dana, a očekivanja su da će se najviše grožđa obrati u vikendu koji je pred nama, i da će se sama berba okončati za desetak dana, pogotovu na najave da će naredni dani biti izuzetno topli i sa visokom temperaturama, što izuzetno pogoduje grožđu.
Cvetko Janković iz sela Kukavica u vlasotinačkoj opštini je prava ličnost od koje se mogu saznati svi detalji, a i podaci iz vinogradarstva. U dva navrata bio je „Najbolji vinogradar” u okviru takmičenja upriličenih u dane „Vinskog bala”, a njegova vina, takođe, su dobijala izuzetno visoke ocene u nadmetanju vlasotinačkih vinara. Pored toga pravi je majstor u rezanju vinove loze, tako da u skoro pola kozaračkog vinogorja sa svojim prijateljem Pedom iz sela Kozara u rano proleće uradi rezidbu. Gde on i Peda urade taj posao, zagarantovan je rekordan rod grožđa, jer kako oni kažu „grožđe se bere u vreme rezidbe”.


– Berba sortnih vinskih grožđa počela je u našem kraju još pre dve nedelje. Sa teritorije vlasotinačkog i kozaračkog vinogorja obrano je sortno vinsko grožđe sovinjon. A kupci su bile poznate vinarije iz Vranja, Smedereva i Vinče kod Topole. Oni, inače, mnogo godina unazad dolaze u naš kraj za vinske sorte grožđa, jer kažu, da naše grožđe ima posebnu aromu i kvalitet za spravljanje kvalitetnih vina – kaže jedan od najboljih vinogradara u vlasotinačkom kraju, Cvetko Janković iz sela Kukavica.
Koju površinu imate pod zasadima vinove loze ?
– Nemam ja nešto, bog zna, pod vinovom lozom. To je površina od blizu pola hektara i nadam se da uberem količinu od blizu tri tone. Ta količina mogla bi biti i veća, ali ja ne želim da se hvalim velikom berbom, već akcenat stavljam na kvalitet grožđa. Kupac želi kvalitetno grožđe i ja upravo takvo grožđe i imam, jer ne dozvoljavam da mi u proseku bude više od 1,5 kilograma po čokotu.
Da li i vi proizvodite vino ?
– Da. Ali ne previše, to je petina od proizvedenog grožđa.
Šta je isplativije, prodavati grožđe ili vino ?
– Tu je računica jasna. Mnogo se bolje finansijski prođe prodajom vina, nego li prodajom grožđa. I zato dolaze mnogi kupci od Vranja do Pirota po grožđe koje kasnije sami prerađuju u vino. A, i sam kvalitet našeg grožđa je izuzetno visok.
Kakve su ovogodišnje cene grožđa ?
– One se ne menjaju, već, godinama. Sovinjon je imao cenu od 55 dinara po kilogramu, a italijanski rizling i crna grožđa, kao što su frankovka, vranac i prokupac kreću se oko 50 dinara, dok župljanka i smederevka prodaju se za pet dinara jeftinije. Ipak, cene su u, principu, stvar pogodbe, ili što bi rekli neki stručnjaci, to je odnos ponude i tražnje.


Ima li puno posla u obrađivanju vinograda ?
– Ima i previše. Naročito u sezoni, a sezona je od samog rezanja u proleće, do berbe u ranu jesen. A, to je više od pola godine. Mora se vinograd obići najmanje 2-3 puta u toku nedelje i reagovati ekspresno i odmah ukoliko dođe do bolesti vinove loze. A, one vrebaju svakog trenutka, naročito kad bude kišnih dana. Dobra i pravovremena rezidba, zatim primena veštačkih đubriva, a najbitnija je zaštita hemijskim sredstvima vinove loze i samog grožđa.
Od koje vrste grožđa se pravi najkvalitetnije vino ?
– Tu dileme nema. U pitanju je sorta zvana sovinjon, sa merom od 21-22 takozvane vinske ,,šire”.
Imate li sopstvene priključne mašine za rad u vinogradu ?
– Imam sve ono što je neophodno za rad u vinogradu. Ali, za dobar deo poslova nisu potrebne mašine, već snaga, ljudska i mlada. Neće mašina bez čoveka –

Razmišlja o prodaji vinograda
GODINE ČINE SVOJE
Cvetko je penzioner, duboko je zgazio u sedmu deceniju života i već razmišlja o tome da možda i proda jedan deo svojih vinograda.
– Ne mogu više, umorilo me vreme i godine čine svoje. A, i nema neke vajde od ovog posla. Pa tako razmišljam, da čak, i prodam blizu 30 ari vinograda pod zasadima 70% sovinjona, a ostalo je italijanski rizling koji su, inače, u izvanrednom stanju – sa dozom tuge kaže Cvetko.

Tekst i foto: Vlastimir Stamenković

Nastavak na novanasarec.org.rs...