Tehnički škart preplavio celu Srbiju

Izvor: Blic, 04.Okt.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tehnički škart preplavio celu Srbiju

Jeftina tehnička roba za kućne potrebe, koja je lošeg kvaliteta i ispod evropskih standarda, preplavila je Srbiju. Zakon ne pruža pravu podršku kontroli kvaliteta, a inspekcija je do polovine godine zaplenila ovakve tehničke robe u vrednosti od oko 43,6 miliona dinara.

U Srbiji sve veći broj radnji i megamarketa nudi televizore i sličnu robu za 50 do 100 evra. Kupci privučeni niskom cenom često i ne pitaju kakvog su kvaliteta proizvodi koje kupuju, iako trgovci imaju obavezu >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << da ih upute u kvalitet. Za zaštitu potrošača nadležna je tržišna inspekcija kojoj je samo u prvih šest meseci ove godine stiglo preko tri hiljade prijava, od čega se skoro polovina odnosi na proizvode sa nedostatkom, neadekvatnu uslugu održavanja i popravku ili nedostatak rezervnih delova.

Inspekcija je van prometa stavila aparate za domaćinstvo u vrednosti od oko 43,6 miliona dinara, a oko 1.200 slučajeva rešeno je poravnanjem između kupca i trgovca.

Zanimljivo je da niko od upućenih ne može sa sigurnošću da kaže kakva se tehnika prodaje kod nas. Kako tvrde u Institutu za standardizaciju, razlog je što je kontrola tehničkih proizvoda u Srbiji više formalna nego suštinska, a organizacije koje se bave izdavanjem sertifikata o kvalitetu niko više ne shvata ozbiljno, pa je „diskutabilno kakva ispitivanja stoje iza tih papira".

Međutim, u jednoj od značajnijih naših firmi koje se bave izdavanjem sertifikata kažu da uvoznici od njih i ne traže potvrdu o kvalitetu tehničkih proizvoda, već samo dokaz da aparat nije štetan za okolinu i ne ometa rad okolnih tehničkih uređaja.

- Do sada niko nije tražio od nas da ispitamo da li uvezena tehnika odgovara domaćim standardima kvaliteta. Država, očigledno, smatra da je dovoljno poverenje između uvoznika i proizvođača, a kada se izvozi naš proizvod, onda strani kupac traži proveru velikog broja međunarodnih i evropskih standarda - kaže naš sagovornik. Milić Marković, predsednik Nacionalne organizacije potrošača, kaže da se veliki procenat robe lošijeg kvaliteta progura kroz papire.

- Postoji roba za zemlje trećeg sveta i trgovci je guraju kod nas jer još nismo član EU i nemamo direktive koje regulišu promet takve robe. Nedostaje polovina propisa generalno u vezi sa kvalitetom roba, a konkretno za tehničku robu fali nam 12 direktiva. S druge strane i naše zakonodavstvo je veoma sporo čak i kada treba primeniti postojeću regulativu - objašnjava Marković.

Akreditaciono telo Srbije dodeljuje dozvole za izdavanje sertifikata o standardizaciji, a ova procedura traje od tri do šest meseci, koliko je obično podnosiocu zahteva potrebno da prikupi neophodnu dokumentaciju. Ovakve dozvole u Srbiji trenutno ima oko dvadeset preduzeća, firmi, instituta i fakulteta. Oni izdaju ateste o ispravnosti robe koja se uvozi, a pri tom bi trebalo da se pridržavaju međunarodnih standarda koji su preuzeti od Srpskog instituta za standardizaciju. Nova oznaka za srpski standard je SRPS i restriktivnija je od prethodne JUS standardizacije.

Inače i aktuelni zakon ide na ruku trgovcima nekvalitetnom robom jer neispravan proizvod šalju na servisiranje i onda vrate opravljen aparat, umesto da vam daju nov koji ste platili. Međutim, ni servisi koji se bave opravkom često nemaju originalne delove, a ponekad ih nemaju uopšte. Inspekcija je od početka godine izvršila 262 kontrole u servisima tehničkih proizvoda.

- Pronađeni su rezervni delovi u vrednosti od 42.000 dinara, koji nisu imali deklaraciju, a to znači ni podatke o kvalitetu, odnosno dokaz o proveri kvaliteta, a često ni dokaz o poreklu - kaže Vera Despotović, načelnik Sektora tržišne inspekcije Ministarstva trgovine. Protiv kontrolisanih servisa podneta su 72 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, veliki broj prijava i rešenja o otklanjanju nepravilnosti, a izrečeno je i 68 mandatnih kazni u iznosu od 720.000 dinara.

Zanimljivo je da inspekcija može da proverava robu tek kad već uđe u prodavnice, i to na osnovu nečije prijave ili po službenoj dužnosti.

U Ministarstvu trgovine objasnili su da uvoznik mora da ima potrebne deklaracije i dozvole, na osnovu kojih se omogućava ulaz robe u Srbiju. Iako je uvoznik dužan da ispoštuje tehničke i druge standarde, na samoj carini se proverava samo da li je dobio potrebne sertifikate, dok je za sam kvalitet robe zadužena tržišna inspekcija. Ipak, postoji mogućnost da se uveze nešto što ne odgovara deklaraciji, ali onda uvoznik pravi prekršaj. Međutim, ukoliko ne bude uhvaćen takva roba najčešće pronađe svog kupca.

Marković objašnjava da je ovakva roba obično jeftinija jer trgovci žure da je što pre rasprodaju i preporučuje da se tehnika kupuje od većih prodavaca i ovlašćenih distributera. On savetuje kupcima da, ukoliko smatraju da je kupljeni proizvod nekvalitetan, hitno pozovu Republičku tržišnu inspekciju ili Udruženje potrošača, koji slučaj mogu da guraju i do sudske presude.

Nedostaje 20.000 pravilnika o kvalitetu

Srbija ima 13.400 standarda kvaliteta, Evropa ima 14.000, ali je Srbija usaglašena sa evropskim standardima u svega 2,5 odsto, tvrdi Goran Papović, iz Udruženja potrošača Vojvodine.

- Domaći pravilnici o kvalitetu proizvoda nemaju obavezu pozivanja na standarde, tako da udruženja potrošača nemaju ni mogućnost da intervenišu i traži povlačenje sa tržišta čak ni kada je u pitanju kvalitet igračaka, a kamoli tehnička roba. Srbija treba da promeni preko 20.000 pravilnika o kvalitetu, a sa ovakvim načinom kako Skupština radi ne možemo ni da zamislimo kada će se to realizovati. Podsećam da su Slovenci pre kandidature u EU dnevno usvajali preko sto pravilnika. Nekome odgovara da se ovo stanje produži, da se oslobodi stare i nekvalitetne robe - kaže Goran Papović.

Na šta treba obratiti pažnju

-Deklaraciju

-Tehničko uputstvo

-Uputstvo za upotrebu (sadrži podatke o proizvođaču, zemlji porekla, uvozniku, dobavljaču, sastavu, količini, kvalitetu, datumu proizvodnje, načinu upotrebe, održavanju ili čuvanju proizvoda)

-Garantni list (sadrži naziv i sedište davaoca garancije, podatke kojima se identifikuje proizvod, garantni rok, izjavu o garanciji i uslovima garancije uz odgovornost prodavca i proizvođač za ispravnost kupljenog proizvoda u garantnom roku, spisak servisa, naziv i sedište, datum prodaje, pečat i potpis ovlašćenog prodavca)

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.