Izvor: S media, 19.Nov.2011, 23:56 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Stečajna mafija - Lov u mutnoj privatizaciji
Privredni skandal, koji je zbog svog obima i broja uhapšenih uzdrmao trapavu i traljavu prodaju domaćih preduzeća, buknuo je u aprilu 2006. godine i dobio simpatičan naziv "stečajna mafija".
Tog proleća 2006. godine, zbog sumnji u malverzacije i bogaćenje tako što su privredne gigante dovodili do prosjačkog štapa da bi zatim sebi u džepove stavili 50 miliona evra, uhapšeni su Goran Kljajević, predsednik Trgovinskog suda u Beogradu, sudija tog suda Delinka >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << Đurđević, biznismen Sekula Pjevčević, direktor KEB banke, braća Milinko i Miko Brašnjović, suvlasnici firme "Ekoprodukt", Jelica Živković, bivša direktorka Poštanske štedionice, advokati Nemanja Jolović i Jasmina Kojić Pavlović.
Samo Srbiji ne smetaju lideri! (VIDEO)
Smanjena kupovna moć građana
Kao organizatori kriminalne grupe označeni su Kljajević, Jolović, Pjevčević, Milinko Brašnjović, Jelica Živković, direktorka Poštanske štedionice, i Slobodan Radulović, bivši direktor "C marketa" koji je u bekstvu i za kojim je bila raspisana međunarodna poternica.
Poternice i odbrane
U oktobru 2006. podignuta je optužnica koja je bila ispisana na 181 strani, po gabaritu najveća u istoriji srpskog pravosuđa, a suđenje je počelo 22. januara 2007. Prema optužnici, nezakonite radnje prvooptuženih dostigle su pomenutu milionsku sumu, a od tog iznosa samo je od prodaje "C marketa" nelegalno inkasirano 20 miliona evra, a od Poštanske štedionice 14 miliona evra. Otuđene su i pare od prodaje "Beka", GP "Rad", "Ineks intereksporta", "Komela", "Beogradskog eskortnog centra", i "Invest zavoda".
Goran Kljajević je optužen da je zloupotrebio poziciju kako bi direktoru "C marketa" omogućio da kupi tu firmu. Kada je počelo suđenje u januaru 2007. godine, Kljajević je iznosio svoju odbranu nekoliko dana, tvrdeći između ostalog da su mu optužnicu napakovali kadrovi D S S-a i G17 plus, kao i neimenovani centri moći.
Živkovićeva, koja je optužena da je nezakonito kreditirala privatne firme čiji su vlasnici bili članovi stečajne mafije, iznosila je odbranu dve nedelje.
Jolović i Milinko Brašnjović su uz kauciju ubrzo dobili mogućnost da se brane sa slobode, dok su Kljajević i Živkovićeva doskora bili u zatvoru. Miko Brašnjović je odlučio da sebi oduzme život u ćeliji Okružnog zatvora.
Glomazni slučaj i po pravilu teško dokazivi privredni kriminal već je u startu počeo da nailazi na prepreke, pogotovo što je jedan od glavnih optuženih, Slobodan Radulović, pobegao u inostranstvo.
Kacin: Srbija prespora za EU
Posle statusa datum izbora
S obzirom na to, u julu 2008. godine poslednja tri člana takozvane "stečajne mafije", Kljajević, Živkovićeva i Pjevčević, pušteni su da se brane sa slobode, kao i ostalih 26 optuženih u ovom slučaju. Godine 2010. Slobodan Radulović je skinut sa crvene poternice Interpola, iako je i dalje van zemlje, a pretpostavljalo se da se krio u Crnoj Gori, Španiji i na Kubi.
"Rad" je stvorio Živojinovića
Apelacioni sud je sredinom 2011. godine ukinuo prvostepenu presudu jednogodišnje zatvorske kazne koja je određena za Gorana Kljajevića, a ukinuta je i oslobađajuća presuda Delinki Đurđević. Posle svega, i bez obzira na to kako će se završiti ova afera, verovatno na kraju niko neće odgovarati za stotine srpskih firmi koje su, zbog ličnog bogaćenja ili zbog lakše prodaje uništene u tužnoj srpskoj privatizaciji.
A javnost se u aprilu ove godine ponovo (za)bavila slučajem "stečajne mafije", kada se kao svedok na suđenju toj grupi pojavio glumac Velimir Bata Živojinović, otac Miljka Živojinovića, bivšeg stečajnog upravnika Građevinskog preduzeća "Rad". Mlađi Živojinović je od 2007. godine u bekstvu, a optužen je da je sklopio štetan ugovor prilikom privatizacije GP "Rad".
(P r e s s)
