Srbi među žrtvama „Titanika”

Izvor: Politika, 13.Apr.2009, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srbi među žrtvama „Titanika”

Na današnji dan pre 97 godina najveći prekookeanski brod u to vreme udario u ledeni breg i zatim potonuo, povukavši u smrt više od 1.500 putnika

Na današnji dan pre 97 godina – 14. aprila 1912. godine – u kasnim večernjim satima u to vreme najveći brod „Titanik” udario je u ledenu santu i nekoliko sati kasnije potonuo, pri čemu je poginulo oko 1.500 ljudi. Među stradalima u severnom Atlantiku je bilo i Srba, Hrvata, Slovenaca, muslimana... >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika <<

Na spisku putnika i članova posade objavljenom na sajtu encyclopedia-titanica.org u trećoj klasi među 708 imena bilo je trideset i četvoro ljudi sa ovih prostora, od kojih je samo troje preživelo nesreću. Podaci kažu da su svi bili radnici ili poljoprivrednici, starosti od 17 do 42 godine.

Izuzev nastradalog Jozefa Draženovića iz Hrastelnice, za koga stoji da je kod sebe imao kutijicu za duvan, pasoš, komplet brojanica, 25 dolara i pet kruna, tela ostalih nikada nisu nađena ili identifikovana. Branko Dakić, Milan Karajić, Stefo Pavlović, Mile Smiljanić, Ivan Stanković, Janko Vovk samo su neki od njih.

Podaci o ljudima sa „Titanika”, koji se mogu pronaći na ovom sajtu, beleže odakle su putnici, gde su putovali i šta se sa njima dogodilo posle kraha broda. Uz imena naših sunarodnika i suseda piše da su došli iz Hrvatske, Bosne i Slovenije, iz Kule, Brežika, Kričine, Lipove Glavice, Hrastelnice, Štrekljevca, Široke Kule, Bratine. Iz nekih mesta bilo je više putnika, pa tako saznajemo da su Cerin Balkić, Ređo Delalić, Tido Rekić, Husein Šivić iz Batića u Bosni, Mara Banski, Milan Karajić, Stefo Pavlović iz Vagovine u Hrvatskoj, Nikola Lulić, Luka, Jelka i Marija Orešković iz Konjskog Brda u Lici. Odredišta su bila različita – šest putnika išlo je u Harisburg u Pensilvaniji, šestoro u Čikago, troje u Njujork...

Dva sata nakon što je „Titanik” počeo da tone, na mesto nesreće stigao je brod „Karpatija”, čija je posada spasavala preživele, koji su četiri dana kasnije stigli u Njujork. Na „Karpatiji” su bili i Mara Banski, rođena Osman, tada tridesetjednogodišnja žena iz Vagovine, dvadesetdevetogodišnji Ivan Jalševac iz Topolovca, koji je putovao u Njujork, i njegov saputnik Nikola Lulić, Ličanin iz sela Konjsko Brdo. Lulić je 1902. godine napustio austrougarsku vojsku i pobegao u Ameriku gde je radio kao rudar u Čizomu u Minesoti. U jesen 1911. godine došao je u Liku da poseti porodicu, ženu i dvoje dece. On se „Titanikom” vraćao „na pečalbu”, a zabeleženo je i da je bio nezvanični prevodilac i savetodavac sunarodnicima koji su, kao i on, išli trbuhom za kruhom u Ameriku. Posle Prvog svetskog rata Nikola Lulić se vratio u otadžbinu, gde je i umro 1962. godine u 79. godini.

Imena zaboravljenih pečalbara koji su preko okeana tražili bolju sreću ili pokušavali da zarade koji dinar za porodicu sasvim slučajno saznao je Žarko Dimić, istoričar iz Sremskih Karlovaca, koji je, proučavajući genealogiju svoje porodice, otkrio da je njegov predak, Jovan Dimić, jedan od stradalih na „Titaniku”.

– Mogao bih reći da sam „natrapao” na spisak putnika sa „Titanika” na Internetu i tu pronašao i Jovana Dimića, jednog od pradedine braće, za koga sam znao da je otišao u Ameriku, ali smo mislili da se tamo oženio i da se zato više nikada nikom nije javio. Još više me je iznenadilo da je on samo jedan od više desetina stradalih koji su poreklom sa naših prostora. Znam da su Ličani i Dalmatinci u to vreme odlazili u Ameriku, radili tamo četiri-pet godina i vraćali se sa ušteđevinom porodici koja ih je čekala ovde. Obično su obavljali najteže poslove, one koje niko drugi nije hteo da radi – priča Dimić.

U trećoj klasi putovanje je bilo vrlo mukotrpno. Karta za ta najjeftinija mesta koštala je sedam i osam funti, a, poređenja radi, putnici druge klase plaćali su svoje mesto na „Titaniku” od 10 do 73 funte.

– Postojeći spiskovi putnika su nepotpuni, nisu sačuvani u celini, pa pretpostavljam da je broj žrtava sa ovih prostora znatno veći – kaže Dimić.

J. Beoković

[objavljeno: 14/04/2009]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.