Smederevo pamti Dimitrija Davidovića

Izvor: RTS, 15.Feb.2020, 21:59   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Smederevo pamti Dimitrija Davidovića

Tvorac Sretenjskog ustava Dimitrije Davidović bio je političar, diplomata i publicista koji je stvorio prve dnevne novine u zemlji. On je poslednje tri godine života proveo u Smederevu.
Jedan od najznačajnijih velikana srpske istorije rođen je 23. oktobra 1789. u Zemunu.

Dimitrije Davidović je bio jedan od pionira srpskog novinarstva, osnovao je prve dnevne novine u Srbije pod nazivom Novine >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Serbske. Njegov rad imao je znatan uticaj na srpsku kulturu početkom 19. veka.
Prožet idejama Francuske revolucije i motivisan iskrenim patriotizmom Dimitrije Davidović je čitavo svoje delovanje posvetio političkom i kulturnom napretku mlade srpske države.
"Dimitrije Davidović će ostati upamćen u našoj istoriji kao jedan od najpreduzimljivijih, najpismenijih ljudi onoga vremena, čovek koji je mnogo zadužio, kako se u ono vreme govorilo, Otečestvo, tačnije srpski narod", kaže Miroslav Lazić, viši kustos istoričar Muzeja u Smederevu. 
U Ustavu su bila uključena zakonodavstva najrazvijenijih evropskih zemalja. Neke njegove odredbe ukazuju i na Deklaraciju o pravima čoveka i građanina, kao tekovinu Francuske buržoaske revolucije.
Ustav su osudile Turska, Rusija i Austrija jer je, kako su procenili, davao previše prava običnom čoveku.
"Bez obzira na to što je taj zstav toliko kratko trajao, jeste važan momenat da je on donet u Srbiji mimo volje velikih sila, dakle da je bio plod naših narodnih nastojanja, da je bio začetak, nekih tendencija koje će se tek kasnije pedesetak ili stotinu godina kasnije izroditi", kaže Lazić.
Pod međunarodnim pritiskom, Sretenjski ustav je ukinut posle samo dve nedelja, a potom je usledila smena Davidovića koji je, na kraju, morao i da napusti prestonicu i naseli se u Smederevo.
"Dimitrije Davidović, sav Srbin" Dimitrijevi poslednji dani bili su teški. Bez porodice, zaboravljen od svih, često je samovao u bedi, a ostala su i pisma u kojima je kneza Miloša Obrenovića molio za dodeljivanje obećanih sredstava. Međutim, Smedrevo ga nije zaboravilo.
"U godinama nakon smrti, prvo je uređivan njegovo grobno mesto, u više navrata, pre svega zauzimanjem smederevske omladine, a onda potom 1938. na stogodišnjicu njegove smrti, na zauzimanje tada najviše strukture države I udruženja novinara, ovde je otkrivena spomen bista, rad umetnika Lojze Dolinara. Nešto kasnije 1953. kada je osnovana zvanična državna štamparija ovde u Smederevu, ona je ponela naziv Dimtrije Davidović, a jedna od prvih škola u Srbiji uopšte, a prva u Smederevu, je 1959. ponela naziv Dimtrija Davidovića", kaže Lazić.
Umro je na svom imanju, gde je prvobitno i sahranjen, 6. aprila 1838. godine. Niko nije zabeležio njegovu smrt. Njegov grob je tek kasnije pronađen, a zemni ostaci su preneti na smederevsko staro groblje, gde mu je podignuta grobnica, pored crkvice iz 15. veka, gde se i sada nalazi. Na nadgrobnoj ploči, stoji jedva vidljiv epitaf, koji je on sam odredio – "Dimitrije Davidović, sav Srbin". 

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.