Slike spojile Korziku i Prijepolje

Izvor: Politika, 26.Apr.2010, 23:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Slike spojile Korziku i Prijepolje

Stvaralaštvo umetnika Milana Minića na Korzici u vreme Prvog svetskog rata povezalo sadašnje generacije

Prijepolje – Kad je u doba Prvog svetskog rata prijepoljski umetnik Milan Minić na Korzici u Francuskoj slikao predele Ajačija, u koji ga je ratni vihor odneo, pa na platnu, tu daleko od rodnog kraja, nostalgično prikazivao i lepote svoje Srbije, ni slutio nije da će te slike posle skoro 100 godina povezivati Prijepolje i Korziku. A to se ovih dana upravo događa. >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << U grad na Limu sutra stiže delegacija ovog francuskog ostrva da upozna zavičaj stvaraoca čijim delima se ponosi, poseti njegovu rodnu kuću, a njihova pozorišna trupa odigra predstavu o francusko-srpskom bratstvu u Prvom svetskom ratu.

Slučajno je sve, posle decenija pod velom zaborava, počelo pre pet godina, neočekivanim susretom korzikanskih humanitaraca u Šapcu sa izloženim Minićevim delima. Kad su ljudi iz organizacije „Per a pace“, na izložbi Milana Minića, videli njegove „Crvene stene“ iz 1916. godine sa motivima starog Ajačija i druge slike, te saznali pojedinosti o ovom stvaraocu, nisu krili oduševljenje. Odmah su ponudili saradnju, da Minićeva dela budu izložena i na Korzici.

Milan Minić se rodio u Prijepolju 1889. godine, a arhitektonski fakultet završio u Beogradu, gde je uporedo učio i slikanje i vajanje. Vojevao je u Prvom svetskom ratu kao dobrovoljac u Moravskoj diviziji, da bi 1916. godine, u grupi od 3.000 srpskih boraca, stigao na Korziku, u Ajačio.

– Tamo upoznaje čuvenog francuskog akvarelistu Korbelinija, na čiji predlog odlazi u Pariz gde završava akademiju lepih umetnosti. Korbelini Minića upoznaje i sa slavnim Matisom. To, naravno, utiče na stvaralaštvo našeg umetnika, kome je 1917. godine u Ajačiju organizovana prva samostalna izložba dela – kazuje za „Politiku“ direktor Muzeja u Prijepolju Slavoljub – Bato Pušica.

Posle tog rata i povratka u Srbiju Milan Minić se više ističe kao arhitekta nego kao slikar. Značajna graditeljska dela ostvaruje u Beogradu, Šapcu, Loznici, a uoči Drugog svetskog rata u glavnom gradu podiže reprezentativni hotel „Mažestik“, po uzoru na francuske hotele. Nova posleratna vlast konfiskovala je „Mažestik“ ostavivši Miniću samo deo prostora na poslednjem spratu gde je imao atelje, u kome su se potom okupljali poznati umetnici, među kojima i Milo Milunović.

– A svom rodnom Prijepolju Minić je podario velelepan zvonik ispred crkve Svetog Vasilija Ostroškog, nesvakidašnji jer je građen po uzoru na katoličke zvonike viđene u Francuskoj. Na taj način hteo je da svoj rodni grad, manastir Mileševu, džamije iz islamskog perioda spoji sa zapadnom kulturom koja je na njega ostavila dubok trag – napominje Slavoljub Pušica.

Minić je umro 1961. godine, a do tada je bio na čelu upravnog odbora Narodnog muzeja u Beogradu. I onda su ime i delo tog umetnika bili nepravedno zaboravljeni. Želeći da podseti savremenu srpsku javnost na tog slikara i graditelja, Muzej u Prijepolju je 2003. godine najpre objavio monografiju, a zatim u saradnji sa Narodnim muzejom iz Beograda u sali „Mažestika“ priredio veliku izložbu Minićevih dela. Ta izložba stigla je, tako, i do Šapca, a tu su je videli i Korzikanci.

Njihova tadašnja ponuda da slike tog umetnika budu postavljene u Ajačiju ostvarena je novembra prošle godine. Sedam umetničkih dela koja je Minić stvorio u tom francuskom gradu, sačuvanih posle bezmalo jednog veka, kao i još 16 drugih iz njegovog opusa, predstavljeno je u prestižnoj galeriji „Lazaret“. Toj postavci koju je priredio Slavoljub Pušica prisustvovale su najviše političke i kulturne ličnosti Korzike, otvorio ju je gradonačelnik Ajačija. Sada se u Prijepolju nastavljaju ove veze, kao i tradicija međusobnog poštovanja i uvažavanja posebno iskazana tokom Prvog svetskog rata.

Branko Pejović

[objavljeno: 27.04.2010.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.