Prvi italijansko-srpski forum zelene ekonomije

Izvor: RTS, 27.Nov.2018, 00:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Prvi italijansko-srpski forum zelene ekonomije

Udruženje Konfindustrija Srbija, u saradnji sa Ambasadom Italije i ministarstvima poljoprivrede i zaštite životne sredine, organizovao je prvi italijansko-srpski forum održive zelene i cirkularne ekonomije.
Potencijalnim investitorima predstavljena su 22 projekta Italijanskog nacionalnog saveta za istraživanje, koje je Vlada Srbije odobrila kao projekte od velikog značaja.

Ambasador Italije >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Karlo Lo Kašo ističe da je cirkularna ekonomija najefikasnije sredstvo za konkretne modele održivog razvoja.
"Razvijanje cirkularne ekonomije ne samo da je moguće, već nosi i konkretne pogodnosti. U Italiji, sektor cirkularne ekonomije ostvaruje promet preko 80 milijardi evra", navodi Kašo.
Predsednik udruženja italijanskih industrijalaca Konfindustrija Srbija Erik Košuta ukazuje da zelena i održiva ekonomija donosi nova radna mesta, povećava konkurentnost preduzeća i štiti životnu sredinu. To je najvažnije, jer prirodni resursi nisu neograničeni, dodaje Košuta.
Upola manja potrošnja sirovina 
Za deset godina Italija je prepolovila potrošnju sirovina, a u cirkularnoj ekonomiji zapošljava više od pola miliona ljudi.
"Moramo da čuvamo prirodu, ali moramo da imamo i razvoj industrije, ali one koje neće uništiti prirodu. U Srbiji, stavio bih fokus na proizvodnju mlečnih proizvoda", kaže Mauro Marketi iz italijanskog nacionalnog istraživačkog centra.
Srbija reciklira tek oko 10 odsto upotrebljenih proizvoda i zaostaje 20 godina za razvijenim zemljama Evrope.
Imamo priliku da sagledamo sve ono što se dogodilo ovih 20 god u zemljama koje su razvijene i da preskočimo neke stvari koje valja preskočiti, a da se istovremeno odmah uključimo u najmodernije svetske procese, smatra ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan.
Evropska unija godišnje proizvede više od dve i po milijarde tona otpada. Procenjuje se da bi sprečavanjem stvaranja otpada i njegovom ponovnom upotrebom moglo da se uštedi i do 600 milijardi evra.

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.