Izvor: Politika, 02.Dec.2011, 23:21 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kako decu prosjake izvesti na pravi put
Treba ukinuti prekršajnu odgovornost deteta za prosjačenje i priznati mu status oštećenog pred državnim organima
Iako su mališani koji peru šoferšajbne na prometnim gradskim saobraćajnicama, učtivo prekidaju „intimne razgovore” u kafićima kako bi prodali ruže ili polusmrznuti prose u gradskim haustorima deo naše svakodnevice, nijedna ustanova u Srbiji ne raspolaže podacima koliko dece prosi na ulicama naših gradova. Istraživanje koje je sproveo zaštitnik građana, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << na osnovu podataka koje mu je dostavilo 35 ustanova socijalne zaštite u našoj zemlji, pokazalo je da je svega 225 mališana u toku protekle godine prosjačenjem „doprinosilo” kućnom budžetu svoje porodice.
– Ovaj broj je neuporedivo veći i meri se hiljadama. Da bismo došli do preciznog broja mališana koliko se dece bavi prosjačenjem, potrebno je obuhvatiti podatke svih centara za socijalni rad, prihvatilišta, policije, popravnih domova i drugih institucija koji su u kontaktu sa decom prosjacima. Više od 70 odsto mališana koji dolaze u Svratište za decu ulice bavi se prosjačenjem, a u njemu trenutno boravi oko 600 mališana. Ono što policiji otežava identifikaciju ove dece jeste činjenica da oni nemaju dokumenta, a ako i porodice iz kojih dolaze nemaju lična dokumenta, to ove mališane čini „nevidljivim” za sistem evidencije, pa niko ne može da utvrdi koliko ih tačno ima – ocenio je Filip Birčanin iz Centra za integraciju mladih.
Ovo istraživanje takođe je pokazalo da su najznačajniji faktori rizika za prosjačenje – pripadnost romskoj etničkoj grupi i prinuda deteta na prosjačenje.
– Da bi se suzbilo dečje prosjačenje, neophodno je da Vlada Srbije donese nacionalnu strategiju za zaštitu dece čiji je život ili rad vezan za ulicu i da se utvrde mere za prevenciju i suzbijanje prosjačenja i uključivanje ove dece u sistem zdravstva i obrazovanja. Skupština Srbije treba da razmotri predlog zakona o pravima deteta koji će podneti zaštitnik građana, a ministarstva pravde i unutrašnjih poslova izmene postojeće propise kako bi se isključila prekršajna odgovornost deteta za prosjačenje i skitničarenje, a detetu koje prosjači priznao status oštećenog – istakla je zamenica zaštitnika građana Tamara Lukšić-Orlandić
Na pitanje ko je odgovoran za uklanjanje dece prosjaka sa ulica, Nataša Jović, načelnica odeljenja za prava deteta u Kancelariji ombudsmana odgovara da je sprečavanje dečjeg prosjačenja u nadležnosti policije i centara za socijalni rad – policija je po zakonu dužna da skloni decu sa ulice, dovede ih u policijsku stanicu i potom kontaktira centar za socijalni rad koji treba da preuzme dalju brigu o ovim mališanima.
– Ako je dete mlađe od 14 godina, policija treba da podnese prekršajnu prijavu protiv roditelja, a ako je ono starije od 14 godina prekršajna prijava se podnosi protiv deteta. Centar za socijalni rad treba da predloži neku od mera zaštite deteta – da dete smesti u ustanovu, da se izrekne meru korektivnog nadzora, da se roditelji liše roditeljskog prava, ili da se radi sa porodicom. Ono što se u praksi najčešće dešava jeste da se dete smesti u ustanovu iz koje veoma brzo pobegne ili roditelji dobiju prekršajnu kaznu koju oni ne mogu da plate, pa svoje dugovanje državi „podmire” tako što mališana pošalju na ulicu da prosi da bi mogli da plate kaznu – kaže Nataša Jović.
K. Đorđević
objavljeno: 03.12.2011.
