Hronični bolesnici i dalje na oprezu

Izvor: Politika, 09.Jul.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hronični bolesnici i dalje na oprezu

Leti su najopasniji nagli skokovi i padovi krvnog pritiska, jer predstavljaju rizik za dobijanje šloga i infarkta, upozorava kardiolog dr Vesna Stojanov

Kratkotrajno rashlađenje donelo je bar malo olakšanja, istina više psihičko nego stvarno, kažu lekari. Temperature niže za nekoliko stepeni, kako je najavljeno, mladi će možda osetiti kao olakšanje, ali hronični bolesnici koji osećaju i najmanju promenu vremena moraće da budu i dalje oprezni, pogotovo što se tropski >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << dani već od vikenda nastavljaju.

Kardiolog i docent na Medicinskom fakultetu u Beogradu, dr Vesna Stojanov upozorava da letnje vrućine mogu da izazovu velike oscilacije u vrednostima krvnog pritiska, a nagli padovi i skokovi pritiska mogu da budu glavni faktor rizika za nastanak šloga ili infarkta srca. Nagli pad pritiska dovodi do nesvestice, gubitka svesti, pacijent može da padne i da se povredi.

Samo u toku jednog dana pre nego što je žega popustila ekipe Hitne pomoći zbrinule su 230 osoba u Beogradu, od kojih samo 64 u njihovim domovima, a svi ostali su padali kao snoplje na ulici. Slično je bilo u celoj Srbiji.

– Leti su češće i oscilacije u vrednostima krvnog pritiska, pa se pacijentima preporučuje da se jave svom lekaru radi korigovanja antihipertenzivne terapije. Obično se diuretici isključuju( lekovi za izbacivanje vode), a smanjuje se i doza lekova koji šire krvne sudove (vazodilatatori). Korekciju terapije mora da uradi lekar, a ne pacijent sam ili po savetu komšije. Pored ove korekcije terapije, bitno je da pacijenti ne izlaze iz kuće u podne kada je visoka temperatura, već da sve svoje obaveze završe u ranim jutarnjim satima ili uveče. Problem su osobe koje su zbog posla na otvorenom u najtoplijem delu dana i njima se preporučuju zaštitne kape i adekvatan unos vode. Ne preporučuje se ledena voda iz friza, nego umereno ohlađena voda, u količini od litar i po do dva dnevno, što je obavezno i za bolesne i za zdrave, stare i mlade. Vozači ne bi trebalo da podešavaju klima uređaje u automobilima na 18 stepeni Celzijusa, kada je spoljna temperatura viša od 35 stepeni, jer bi mogli da se onesveste. Razlika u temperaturi (spolja-unutra) maksimalno sme da bude do pet stepeni. Oprez se preporučuje i dijabetičarima koji moraju da uzimaju svoju terapiju i bez doručka da ne izlaze, kaže dr Stojanov, koja radi u Jedinici za dijagnostiku i lečenje arterijske hipertenzije u Kliničkom centru Srbije.

Osobe sa povišenim krvnim pritiskom retko imaju simptome i najčešće se, kako kaže naša sagovornica, dijagnoza postavi slučajnim merenjem i nalaženjem povišenih vrednosti pritiska. Međutim, neke osobe imaju jake glavobolje potiljačne, temene ili slepoočne, ili ih boli polovina glave, osećaju malaksalost, zamaranje, pritisak u grudima, smetnje u vidu, tj svetlucanje ili duple slike, vrtoglavice, zujanje u ušima.

– Svi ovi simptomi su nespecifični i ne možemo ih pripisati samo visokom krvnom pritisku. Zdrave osobe bi takođe trebalo povremeno da prekontrolišu krvni pritisak da bi se na vreme postavila dijagnoza i započela nefarmakološka i farmakološka terapija. Hipertenzija je doživotna bolest, ali dobrim i pravilnim lečenjem može se voditi normalan život, zahteva stalnu odgovarajuću terapiju, koju je potrebno korigovati sa svakom promenom godišnjeg doba, kaže naša sagovornica i podseća da su u lečenju ove bolesti važne i takozvane nefarmakološke mere: prestanak pušenja, umeren unos alkohola (dva žestoka pića ili 300 mililitara vina ili 700 ml piva – za žene sve upola manje), redovne šetnje, bar sat vremena dnevno, umeren unos soli – do pet grama dnevno. Važno je i da se smanji telesna težina i unos zasićenih masnih kiselina.

Neoprezno i neodgovorno ponašanje na visokim letnjim temperaturama mogu da uzmu danak i kod osoba koje se smatraju zdravim ili nisu svesne da imaju povišeni krvni pritisak. Doktorka Stojanov kaže da se na vrućinama i visokim temperaturama oko podneva ne preporučuju sportovi koji iziskuju veliki napor, poput trčanja, vožnje bicikla, fudbal, košarka"

Olivera Popović

[objavljeno: 10/07/2008]

Nastavak na Politika...






Povezane vesti

I dalje oprez za hronične bolesnike

Izvor: B92, 10.Jul.2008, 05:37

Beograd -- Leti su najopasniji nagli skokovi i padovi krvnog pritiska, jer predstavljaju rizik za dobijanje šloga i infarkta... Kratkotrajno rashlađenje donelo je bar malo olakšanja, istina, više psihičko nego stvarno, kažu lekari. Temperature niže za nekoliko stepeni, kako je najavljeno, mladi...

Nastavak na B92...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.