Ekonomija iza zatvorskih rešetaka

Izvor: RTS, 09.Jun.2015, 19:54   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ekonomija iza zatvorskih rešetaka

Izvan visokih, žicom opasanih zidina Kazneno-popravnog zavoda u Sremskoj Mitrovici, osuđenici privređuju i za zatvor i za sebe. Zbog dobrog vladanja obrađuju nekoliko stotina hektara, rade na njivi, u bašti, štali, pa Zavod funkcioniše po principu – od njive do trpeze.
Zarada od industrijskog pogona i poljoprivrede troši se na održavanje najvećeg srpskog zatvora, a od ratarstva i stočarstva hrani >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << se više osuđenika nego što je kapacitetima predviđeno.

Dok jedni broje dane do slobode, drugi, njih 400, vreme skraćuju radom. Za to im sleduje i plata, od 3.000 do 7.000 dinara. Zarađuju je na njivi, ergeli, u pilićarniku, štali. U bašti već zri paradajz, krastavac, krompir, kupus i luk. Od ove godine tu su i četiri eksperimentalna plastenika.
"Brže mi prođe vreme, oduvek sam hteo ovo da naučim. Planiram ubuduće, kad izađem na slobodu, da nastavim da se ovim bavim", kaže Zoltan Mojziš, osuđenik KPZ Sremska Mitrovica.
Povrtarski tehnolog Dejan Martinović kaže da se može reći da je to organska proizvodnja pošto se malo upotrebljava hemija i da je hrana namenjena za potrebe Zavoda, ishranu osuđenih lica i za potrebe njihovih restorana.
Mirka, Nela, Berta, Medena – sa još stotinak muznih krava, dnevno daju i do 2.000 litara mleka.
"Najbitnija stvar je da se vodi računa o higijeni, to je prioritet. Ujutru i uveče imamo mužu. Jedan deo u manjerke se sipa, a drugi je za 'Imlekovu' cisternu", kaže osuđenik Aleksandar Matković.
Farma "Potok" osnovna je samo za upošljavanje osuđenika. Danas se tu, za ishranu u Zavodu, priplod i prodaju, gaji oko 1.000 svinja i ovaca.
"Ne uspemo dovoljno da proizvedemo kolika je potražnja za svinjama, odnosno svinjskim i jagnjećim mesom, jer se organski hrane i sve što koristimo u ishrani sami proizvodimo", objašnjava stočarski tehnolog Branislav Pavkov.
Najveći broj osuđenika zatekli smo u polju – baliraju seno. KPZ za sve ima svoje mašine.
Deo poljoprivredne mehanizacije proizvodi se u okviru Zavoda. Osuđenici, pod stručnim nadzorom, proizvode, između ostalog, i prikolice, drljače i felne za domaće i strano tržište. Ta mehanizacija najčešće se izvozi u Egipat i Hrvatsku.
Zavod obrađuje 800 hektara zemlje. Nema nijednog zaparloženog ara. Sve je pod pšenicom, kukuruzom, sojom, voćem.
Zamenik upravnika KPZ Sremska Mitrovica Nebojša Draganović kaže da su prošle godine okvirno, od sopstvene proizvodnje zaradili 100 miliona dinara.
"Kada zadovoljimo sve naše potrebe i kada obezbedimo sve što je nama potrebno za narednu godinu, ostane dobar deo tih proizvoda koje mi prodamo trećim licima", kaže Draganović.
Sledeće godine u planu je sadnja drveta paulovnija na 14 hektara i sređivanje ribnjaka za uzgoj šarana.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.