Izvor: RTS, 29.Mar.2015, 20:46 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Doniranje organa – najhumaniji čin
Iako je u Srbiji sve više građana koji su spremni da zaveštaju organe u slučaju moždane smrti, naša zemlja je i dalje na dnu evropske lestvice po broju transplantacija. I dok je u 2013. godini zabeleženo 5,7 donora na milion stanovnika, prošle godine taj broj je pao na tri. Poređenja radi, Hrvatska ima 35 donora na milion stanovnika.
Na Zlatiboru se održavaju Međunarodni susreti osoba kojima je >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << urađena transplantacija. Kroz četvorodnevno sportsko druženje 150 učesnika iz Srbije, Bosne, Crne Gore, Hrvatske, Rumunije, Mađarske, Makedonije, Bugarske i Slovenije razmeniće iskustva o podizanju svesti o značaju darivanja organa.
"Želimo da se popularizuje, da se osveste ljudi širom Balkana, širom Evrope, sveta. Ja odlično funkcionišem, sve mi je odlično", kaže Boris Pušnik iz Slovenije.
"Transplantirana sam pre 26 godina. Još da se pohvalim, sa tim bubregom rodila sam ćerku, ima sada 23 godine", kaže Višnja Džepina iz Hrvatske.
"Ja sam transplantiran 2006. godine. Svoje matične ćelije dao sam sebi. Ova druženja su odlična, ja sam prvi put išao odmah posle transplantacije, ali nisam učestvovao, bio sam posmatrač. Aktivno sam se uključio sada, dva-tri puta godišnje idem", kaže Zoran Papak iz Hrvatske.
U nadi da će naredne godine učestvovati na sportskim igrama, na Vojno-medicinskoj akademiji oporavlja se Ivan Milošević iz Kraljeva, koji je dobio kadaverični bubreg.
"Poziv je stigao ujutru u sedam sati. Pripremao sam se za dijalizu, samo što se nisam uključio. Naravno, došao sam ovamo, urađene su analize, nakon nekoliko sati je izvršena transplantacija. Nikada ne treba gubiti nadu, velika zahvalnost donorima i lekarima na VMA", kaže Ivan Milošević (51) iz Kraljeva.
Poslednje dve transplantacije bubrega na Vojno-medicinskoj akademiji uradili su u saradnji sa Kliničko-bolničkim centrom Zemun, gde je donoru ustanovljena moždana smrt. Na VMA su pre 13 godina prvi počeli da izdaju donorske kartice, rade transplantacije bubrega, jetre, koštane srži, a spremni su i za više ovih intervencija.
"VMA je ustanova tercijarnog, najvišeg nivoa, i sigurno nam je u budućnosti i razvoj transplantacije jedan od glavnih fokusa. To nam je jedan od zadataka, ulaganje u mlađe lekare koji su sazreli i dolaze da zamene starije lekare, edukacija i saradnja sa centrima koji su bolji od nas. A potpisivanje donorskih kartica je najhumaniji čin", kaže pukovnik prof. dr Zoran Šegrt, zastupnik načelnika VMA.
Nažalost, i jedna tužna vest. Vladimir Petković, kome je u decembru prošle godine ugrađeno veštačko srce, nije preživeo transplantaciju tog organa. Tim Kliničkog centra Srbije dao je sve od sebe, ali Vladin iscrpljeni organizam nije izdržao intervenciju.















