Izvor: RTS, 11.Avg.2020, 21:16

Demografski alarm – Srbija godišnje gubi oko 70.000 stanovnika

Od početka godine stanovnika Srbije je manje za 22.000, a godišnje po svim osnovima oko 70.000. Demografski podaci jesu zabrinjavajući, ali ne samo u Srbiji, već i u Evropi decenijama, naglasio je za RTS direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević. Najavio je i novi popis stanovnika od 1. oktobra iduće godine.
Miladin Kovačević je, gostujući u Jutarnjem programu, napomenuo da su demografska kretanja ne samo u Srbiji, nego >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << i u Evropi zabrinjavajuća decenijama.

Istakao je da se, kada se govori o Srbiji ili ranijoj bivšoj Jugoslaviji, ušlo u tu negativnu zonu prirodnog priraštaja još krajem 80-ih, odnosno 1989. godine. 
Dodao je da od tada Srbija nije ni izlazila iz te negativne zone – dakle više umrlih nego rođenih. Naglasio je da sada, u ovim godinama, zemlja godišnje gubi oko 40.000 stanovnika.
"Ove godine ako gledamo u prvoj polovini, ovih 22.000 manje, do kraja godine bili bi smo manji za 42.000 stanovnika. Dakle godišnje umire oko 100.000 a rađa se oko 60.000 i ta razlika je tu negde oko 40.000 stanovnika", upozorio je Kovačević.
Gubitak stanovnika i emigracijom Međutim, to nije sve. Kovačević je ukazao da Srbija gubi stanovnike i po osnovu mehaničkog kretanja, osnovu emigracije.
"To nije lako izmeriti, ali jedno istraživanje pokazuje da približno gubimo oko 25 do 27 hiljada i ako to dodamo na onih 40.000 prirodno negativnog kretanja stanovništva, onda dolazimo do toga da je oko 70.000 manje ukupno po ovim osnovima, objasnio je Kovačević. 
Kaže da je poslednjih godina aktivirano i intenzivirano mehaničko kretanje zato što je tražnja za radnom snagom, raznih profila porasla.
Evropi nije ništa bolje nego namaNaveo je i da je u Evropi starenje stanovništva proces koji traje decenijama i da Evropa nije ništa u boljem položaju od nas kada su svi ovi procesi u pitanju.
"Na jugu Evrope, Španija, Grčka Italija su pale na 1,1 dete po roditeljima to je ta tzv. stopa ukupnog fertiliteta, a mi smo još uvek na 1,6. Ta ukupna stopa fertiliteta je jedan indikator koji pokazuje kako se populacija obnavlja ali govori i o perspektivima te populacije", objašnjava Kovačević.
Rekao je da je prosečna starost stanovnika u Srbiji je negde oko 43 godine ali da je to nebitna činjenica u kontekstu depopulacije starenja stanovništva na osnovu prirodno negativnog kretanja.
U regionu smo veoma slični sa Hrvatskom, Mađarskom, Bugarskom.
Ističe da je proces starenja smanjivanja radne snage prisutan svuda u Evropi.
Efekat populacione politike"Mi smo primenjivali populacione politike, a u poslednje dve tri godine primenjuju se dosta jake i dobro kalibrirane mere i beležimo blag porast rađanja dece. Te mere su dale rezultate i uglavnom se odnose na prava roditelja", objasnio je Kovačević. 
Navodi da u novije vreme neke zemlje idu na mnogo šire mere pouplacione politike, kao što je Mađarska.
Najvažnija mera u Mađarskoj je, kako kaže, standardna politika, koja omogućava mladim parovima pre svega povoljni uslovi za kreditiranje i dobijanje stanova a progresivno se daju novčane nadoknade roditeljima s određenim brojem dece.
Odlaganje popisa za 1. oktobar 2021. godineŠto se tiče najavljenog popisa Kovačević, kaže da je on planiran prema zakonu iduće godine od 1. do 15. aprila ali da se sada traži odlaganje.
Popis bi, kako navodi, onda počeo 1. oktobra i ta kampanja bi trajala na terenu do 15. oktobra, mada ukazuje, da to zavisi od metoda koji će biti primenjen. 
"Nastojimo da nađemo sredstva. Pola sredstava finasirala je EU, mi tražimo neka dodatna da sprovodimo eksperiment u kome bi smo kombinovali direktan intervju s nekim malim brojem osnovnih pitanja, a onda bi smo telefonski radili. Videćemo da li ćemo dobiti pozitivan odgovr na osnovu i čega ćemo primeniti strategiju", očekuje Kovačević.
Takođe, nada se da u to vreme neće biti problema s koronavirusom.
Kada je reč o probnom propisu, objašnjava da on uvek testira organizaciju, upitnike i metodologiju popisivanja na čemu je ovde  bio akcenat.
"Dva metoda su testirana, samopopisivanje putem interneta, građani sami popunjavaju putem interneta, a drugi je popisivači nose laptop od domaćinstva do domaćinstva.  Prvi put će se raditi popis na peronalnim kompjuterima koje će nositi popisivači i uzimati podatke u domaćinstvima", najavio je Kovačević.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.