153 godine od rođenja Nikole Tesle

Izvor: B92, 10.Jul.2009, 17:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

153 godine od rođenja Nikole Tesle

Nikola Tesla (FoNet, arhiva)

Beograd -- Na današnji dan pre 153 godine rođen je jedan od najpoznatijih svetskih pronalazača i naučnika iz oblasti elektrotehnike i radio-tehnike Nikola Tesla.

Tesla je patentirao oko 250 izuma u Americi i drugim zemljama širom sveta. On je pronalaskom obrtnog magnetnog polja, indukcionog motora, polifazne naizmenične struje, generatora i kompletnog sistema proizvodnje i distribucije električne energije doprineo tehnološkom razvoju >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << čitavog sveta.

Poznati naučnik rođen je 1856. godine u selu Smiljanu, kod Gospića, na vojnoj granici tadašnje Austrije, a školovao se u Gospiću, Karlovcu, Gracu i Pragu.

Radeći u Centralnoj telegrafskoj kancelariji u Budimpešti (1881- 1882) počeo je rad kao pronalazač - usavršivši aparat za pojačanje glasa kod telefona, a februara 1882. godine dolazi na ideju o obrtnom magnetnom polju.

Godine 1883. u Strazburu je konstruisao prvi prototip indukcionog motora, nakon čega je otišao u SAD i počeo da radi u Edisonovoj kompaniji, da bi sledeće godine napustio Edisona i osnovao sopstvenu kompaniju - "Tesla Arc & Light Co." koja je pravila prve motore i generatore naizmeničnih višefaznih struja.

Svoj prvi patent Tesla je prijavio Američkom patentnom zavodu 6. maja 1885. godine, i to za "komutator za električne dinamo-mašine" - od 1887. do 1890. godine prijavio je svoje najpoznatije patente iz oblasti polifaznih naizmeničnih struja, generatore i motore.

Na predavanju pod nazivom "Novi sistem motora i transformatora naizmenične struje" Tesla je svoje pronalaske javno prikazao u Američkom institutu elektroinženjera, 16. maja 1888. godine, a kompanija "Vestinghaus" je odmah otkupila prvih sedam Teslinih patenata iz oblasti polifaznih struja.

Poznati pronalazač je sa inženjerima te kompanije radio na praktičnoj realizaciji svojih patenata, a od 1888. do 1889. godine obavljane su pripreme za izgradnju prve centrale na Nijagarinim vodopadima po Teslinom sistemu.

Elektrana je otvorena 15. novembra 1896. godine, puštanjem struje do grada Bafala i bila je uvršćena u jedno od svetskih čuda toga doba.

Od 1891. do 1896. godine prijavljuje patente vezane za varnični oscilator sa rezonantnim transformatorom kojim su u njegovim istraživanjima zamenjeni Hercov oscilator i Rumkorfov induktor, a uz patente za oscilatore, prijavljuje i mnoge patente za prateće uređaje - prekidače kola, kondenzatore i slično.

Teslin rođendan na "Guglu"

Datum rođenja Nikole Tesle danas na svojoj početnoj strani obeležava i najpoznatiji svetski internet pretraživač "Gugl".

Na poziv Kraljevskog instituta iz Londona 1892. godine i Francuskog društva za fiziku 1892. otišao je London i Pariz, gde je držao predavanja, a tokom boravka u Evropi posetio je i Beograd, 2. juna 1892. godine.

Tesla je 1893. godine svojim sistemom četiri kola u rezonanci pokazao da su antena, uzemljenje i rezonanca tri elementa koja mora da poseduje svaki predajnik i prijemnik za bežičnu telegrafiju, čime je utro put otkriću modernog radija.

Početkom 1895. godine nastavio je istraživanja visokih frekvencija proučavanjem dejstva struja na razređene gasove, koristeći Lenardove cevi, pa je jedan od prvih naučnika na američkom kontinentu koji je dobio rendgenske snimke šake, lobanje, kolena i lakta.

U periodu od 1899. do 1900. godine Tesla je boravio u Kolorado Springsu, gde je izgradio laboratoriju sa emiterom snage 200 kW u kojoj je usavršio visokofrekventni transformator, koji nosi njegovo ime - Teslin transformator - transformator bez jezgra.

On je u eksperimetalnim beleškama iz toga perioda naveo da se kroz Zemlju rasprostiru stacionarni talasi i da se ta osobina može upotrebiti za bežični prenos energije.

Ovogodišnja, 25. letnja univerzijada otvorena je paljenjem vatre preko varnice iz Teslinog transformatora, čime su organizatori manifestacije odali priznanje velikom naučniku koji je doprineo tenološkom razvoju čitave planete.

Tesla se u kasnijim godinama (1909-1922) bavio pronalascima vezanim za mašinstvo - turbinama, pumpama, brzinomerima, a njegove pumpe bez lopatica danas su u komercijalnoj upotrebi.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.