Alergija na hranu ili intolerancija: Koja je razlika?

Izvor: Lepota i zdravlje, 03.Maj.2023, 10:09

Alergija na hranu ili intolerancija: Koja je razlika?

  Ako se jave reakcije nakon jela ne mora da znači da je u pitanju alergija na hranu, možda je intolerancija     Alergija na hranu: Koji su tipovi? Neželjene reakcije na hranu delimo na toksične i netoksične, Od imunoloških reakcija, većina su posredovane klasičnim alergijskim mehanizmima kojih ima četiri, a najčešće alergijskom reakcijom prvog tipa. Ona se klinički ispoljava kao koprivnjača, angioedem, ređe kao alergijska kijavica i alergijska astma. Retke su alergije drugog >> Pročitaj celu vest na sajtu Lepota i zdravlje << i trećeg tipa, a potencijalno su opasne zbog promena u krvnoj slici, vaskulitisa, zahvatanja zglobova… Četvrti tip alergije na hranu može izazvati kontaktne ekcematozne promene na koži, na primer kod radnika u preradi hrane. Šta je intolerancija na hranu? Stručnjaci naglašavaju da ne treba sve i svašta proglašavati intolerancijom na hranu. Tri su tipa intolerancije: *Prvi tip intolerancije su enzimski defekti, na primer intolerancija laktoze (mlečnog šećera) zbog nedostatka enzima laktaze koji ga razlaže. Osobe intolerantne na laktozu mogu osećati mučninu, nadimanje, neprijatnost u stomaku posle uzimanja mleka. Međutim, reč je o osobama koje u manjim količinama uglavnom podnose neke vrste mlečnih proizvoda, na primer jogurt. Takođe, sada nam je pristupačno i mleko bez laktoze, pa je problem intolerancije na laktozu najčešće rešiv. Ne treba se potpuno lišavati mlečnih proizvoda, koji su veoma korisni za jačanje kostiju, naročito ženama. *Drugi tip intolerancije izaziva uzimanje hrane bogate histaminom. To su, na primer, jagode, zatim morski plodovi, konzervisana riba, hrana koja kod osetljivih osoba može, naročito ako je uzeta u većoj količini, izazvati koprivnjaču, oticanje, a ponekad i gušenje. *Treći tip intolerancije na hranu u vezi je s primenom velikog broja konzervansa, aditiva, boja, korigensa ukusa u hrani, koji, ako su dati u dozvoljenoj koncentraciji, nisu toksični, ali mogu izazvati reakcije tipa crvenila kože, svraba, oticanja, kijanja, gušenja… Koliko alergija na hranu može biti opasna? Najteža i najdramatičnija slika alergije na hranu je anafilaktički šok, koji se razvija u roku od 20 minuta od konzumiranja alergena iz hrane, na primer kikirikija, soje, kivija… Osoba je preplašena, javlja joj se koprivnjča i oticanje lica, kapaka, nekad su mogući i unutrašnji otoci dušnika i ždrela. Dolazi do napada gušenja sa sviranjem u grudima, pada pritiska zbog širenja krvih sudova, kolapsa i šoka s mogućim smrtnim ishodnom, ako se ne interveniše hitno. Hrana je, pored uboda pčele, ose i stršljena, jedan od najčešćih izazivača anafilaktičnog šoka. Zato se preporučuje da osobe koje su alergične na neku hranu, a konzumiraju je slučajno jer je “skrivena“ u nekoj drugoj namirnici, sa sobom imaju epi-pen, pribor za samopomoć u kome je ampula adrenalina. U Americi se beleži oko trista smrtnih slučajeva od alergije na hranu godišnje, najviše od kikirikija koji ima jake alergene. The post Alergija na hranu ili intolerancija: Koja je razlika? appeared first on Lepota i zdravlje.
Pogledaj vesti o: Delimo

Nastavak na Lepota i zdravlje...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Lepota i zdravlje. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Lepota i zdravlje. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.