Zločini o kojima se ne govori

Izvor: Cafe.ba, 03.Avg.2015, 12:32   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zločini o kojima se ne govori

Suštinsko pitanje glasi - zbog čega su srpske žrtve u Krajini manje važne i vrijedne od bošnjačkih u Srebrenici ili od nekih drugih i ko to u međunarodnoj zajednici ima pravo da jedne žrtve favorizuje, dok druge ne priznaje i nipodaštava?

BANJALUKA- Četvrtog avgusta navršava se 20 godina od hrvatske vojno-redarstvene akcije "Oluja", čiji je epilog protjerivanje 250.000 Srba iz Krajine, oko 2.000 poginulih i nestalih, spaljene i opljačkane kuće, opustjela sela, zarasle >> Pročitaj celu vest na sajtu Cafe.ba << njive i posjedi.

Iako "Oluja" za mnoge predstavlja najveće etničko čišćenje poslije Drugog svjetskog rata, međunarodna zajednica je svjesno ostavila ta dešavanja u sjeni Srebrenice, ne dozvoljavajući da se ovaj zločin okvalifikuje pravim imenom, a njegovi naredbodavci i počinioci konačno izvedu pred lice pravde.

Nakon oslobađajuće presude Haškog tribunala hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču propuštena je posljednja šansa da Hrvatska odgovara za ovaj zločin.

Naknadno ostavljena mogućnost da se za zločine nad Srbima u "Oluji" sudi pred hrvatskim sudovima ne znači ništa do umirivanja srpske javnosti i stavljanja konačne tačke na neprocesuiranje odgovornih.

Takozvana "međunarodna zajednica" srpskoj strani sve ove godine pripisuje da je bespravno zauzela Srebrenicu, koja je u to vrijeme bila zaštićena zona UN.

Istovremeno, nigdje ne pominje Hrvatsku koja je u operaciji "Oluja" protjerala cjelokupno srpsko stanovništvo, mada je i ta teritorija bila zaštićena zona UN po takozvanim UNPA sektorima.

Dio međunarodnih faktora, predvođen Velikom Britanijom, nedavno je pokrenuo rezoluciju o Srebrenici pred Savjetom bezbjednosti UN, ali nikada nisu ni pomislili da to urade protiv Hrvatske za srpske žrtve i etničko čišćenje u operaciji "Oluja".

Suštinsko pitanje jeste - zbog čega su srpske žrtve u Krajini manje važne i vrijedne od bošnjačkih u Srebrenici ili od nekih drugih i ko to u međunarodnoj zajednici ima pravo da jedne žrtve favorizuje, dok druge ne priznaje i nipodaštava?

Za Srbe protjerane iz Krajine, 20 godina nakon "Oluje", jedina satisfakcija može da bude pozitivni ishod kolektivne tužbe koju je grupa Srba iz Krajine pokrenula pred Federalnim sudom u Čikagu.

Tužba se odnosi na pravne nasljednike agencije MPRI koja je obučavala i opremala hrvatsku vojsku za operaciju "Oluja", zbog čega je zatražena naknada nematerijalne štete u iznosu od 10,4 milijarde dolara.

S pravom se nameće pitanje - ko će nadoknaditi živote nedužno ubijenih Krajišnika, patnju i bol njihovih porodica, gubitak pokretne i nepokretne imovine, izgubljenu mladost i dugogodišnju čežnju prognanih za rodnim krajem?

Nastavak na Cafe.ba...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Cafe.ba. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Cafe.ba. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.