Izvor: Cafe.ba, 06.Nov.2015, 11:49 (ažurirano 02.Apr.2020.)
BiH ne može funkcionisati bez široke autonomije entiteta
BANJALUKA - Ustavna rješenja u BiH nisu u potpunosti zadovoljila očekivanja nijedne od bivših zaraćenih strana, ali su autori dejtonskog Ustava znali da je takav sistem, sa svojim karakteristikama, jedini način da se dođe do održivog oblika vlasti u BiH, navodi se u 14. izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.
"To pokazuje da dejtonska struktura nije tek privremeno sredstvo za okončanje rata, kako danas tvrde bošnjačke stranke. Svi kasniji planovi, uključujući >> Pročitaj celu vest na sajtu Cafe.ba << Vensov i Ovenov plan, Ovenov i Stoltenbergov plan i plan Kontakt grupe počivali su na nekoj formulaciji decentralizovane unije država", ističe se u prvom dijelu Izvještaja pod naslovom "Priroda Dejtonskog sporazuma".
Struktura BiH uređena dejtonskim Ustavom, dodaje se u tekstu, izgrađena je na ranijim prijedlozima, a svi su se zasnivali na nekom obliku decentralizovane, konsocijativne strukture koja funkcioniše kao unija država tri naroda sa velikim međusobnim nepovjerenjem, koje potiče iz njihovih istorijskih iskustava.
"Ustavom BiH stvoren je konsocijativni sistem koji je entitetima dao široku autonomiju, institucijama na nivou BiH strogo ograničene nadležnosti, a konstitutivnim narodima BiH mehanizme zaštite. Konsocijativna struktura je posebno 'institucionalno uređenje koje kombinuje načela pariteta, srazmjernosti, autonomije i prava veta' sa ciljem stvaranja strukture u kojoj je vlast raspodijeljena tako da odgovara mjestima podijeljenim prema vjeroispovijesti, nacionalnosti, etničkoj pripadnosti i jeziku", pojašnjava se se u 14. Izvještaju Republike Srpske.
U Izvještaju se podsjeća na stav Ričarda Holbruka, glavnog arhitekte Dejtonskog sporazuma, koji je 2007. godine rekao da je "Bosna federalna država" i da BiH mora da bude strukturisana kao federalna država.
"Ne možete imati unitarnu vladu, zato što bi se onda zemlja vratila ratu. I to je razlog iz kog je Dejtonski sporazum vjerovatno najuspješniji mirovni ugovor na svijetu u posljednjoj generaciji, zato što uvažava stvarnost", rekao je tada Holbruk.
Da bi ovi komplikovani kompromisi mogli profunkcionisati, dodaje se u Izvještaju, bilo je očigledno da je široka autonomija morala biti data svakom od dva entiteta, Republici Srpskoj i Federaciji, ali i kantonima u Federaciji, a ova autonomija nalaže da nadležnost zajedničkih institucija na nivou BiH bude strogo ograničena.
"Dejtonski ustav uvažava da stabilnost BiH zavisi od snažnih ustavnih mehanizama zaštite tri konstitutivna naroda od rizika diskriminacije ili povrede od strane jednog ili druga dva konstitutivna naroda. Ovi mehanizmi zaštite imaju formu, između ostalog, tripartitnog predsjedništa BiH mogućnosti predstavnika konstitutivnog naroda da izjavi da je zakon destruktivan po vitalni nacionalni interes. Kako dugotrajna i teška debata o tome kako izmijeniti Ustav BiH radi izvršenja odluke Evropskog suda u predmetu 'Sejdić-Finci' protiv BiH jasno pokazuje, ustavni mehanizmi zaštite svakog konstitutivnog naroda i dalje su potreba koju duboko osjeća većina građana", prezicira se u Izvještaju.
U 14. Izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti podsjeća se na stav Međunarodne krizne grupe koja je u svom izvještaju o BiH iz 2014. godine, navela da je "čisto građanska država nezamisliva Srbima i Hrvatima".
Republike Srpska nije usamljena u svojim bojaznima u pogledu zaštite prava konstitutivnih naroda BiH, naglašava se u Izvještaju i podsjeća da je novi hrvatski predsjednik /Kolinda Grabar Kitarović/ podržala napore hrvatskih političkih stranaka u BiH na punoj zaštiti prava Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Ustav zadržava većinu funkcija vlasti za entitete i uspostavlja druge bitne mehanizme, kao što je mogućnost da se dvotrećinskom većinom poslanika iz jednog entiteta u Predstavničkom domu stavi veto na određeni propis.
Ustavni mehanizmi kojima se štite interesi konstitutivnih naroda i entiteta znače da zakonski propisi o nekom spornom pitanju moraju biti proizvod dogovora i konsenzusa, a ne diktata puke većine.
Ovaj oblik vladavine, dodaje se u Izvještaju, može otežati donošenje odluka o važnim pitanjima, ali je nužan za očuvanje stabilnosti BiH uz zaštitu njenih konstitutivnih naroda od represije i marginalizacije.
"Ove ustavne zaštite bile bi mnogo manji izazov kad bi vlast na nivou BiH ostala u okviru granica koje joj određuje Ustav", ocjenjeno je u Izvještaju.
Očigledno, konstatuje se u Izvještaju, Dejtonski sporazum nije u potpunosti zadovoljio nijednu političku stranku, nijedan od tri konstitutivna naroda i nijedan od entiteta. "Međutim, predstavljao je praktično rješenje problema održavanja međunarodno priznate suverene unije država na teritoriji BiH", zaključuje se u prvom dijelu Izvještaja pod naslovom "Priroda Dejtonskog sporazuma".
.jpg)
