Izvor: Politika, 09.Maj.2010, 23:02 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vanredno stanje evrozone
Evro je ključni element Evrope i ne možemo ga prepustiti špekulantima, poručuje francuski predsednik Sarkozi
Od našeg stalnog dopisnika
Brisel, 9. maja – Borba za stabilnost evrozone i očuvanje vrednosti zajedničke valute nastavljena je tokom vikenda okupljanjem ministara finansija EU u Briselu.
Očekuje se da ministri >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << zaštite evrozonu od proširenja pogubnog „grčkog scenarija” i da postignu dogovor o osnivanju fonda za evropsku pomoć, koji bi trebalo da bude vredan oko 60-70 milijardi evra.
Većina ministara zalaže se da ova odluka bude doneta još danas, odnosno pre otvaranja finansijskog tržišta u ponedeljak ujutru, ali je iz Velike Britanije stigla najava da London neće podržati osnivanje fonda.
„Do nedelje uveče imaćemo neprobojnu liniju odbrane. Moramo da razjasnimo – sve zemlje evrozone spremne su da brane svaku od zemalja evrozone, jer one žele da brane evro u celini”, kazao je Žan Klod Junker, predsednik evropske monetarne unije.
Predsednik Evropske centralne banke Žan Klod Triše potvrdio je da će ECB doprineti osnivanju fonda i stabilizaciji evrozone.
Vanredni samit lidera EU održan u petak u Briselu rezultirao je odlukom da se Grčkoj odobri kreditna pomoć u iznosu od 110 milijardi evra, a ukoliko ministri ipak budu usaglasili plan za osnivanje fonda, može se očekivati da će to donekle povratiti poverenje tržišta u stabilnost evrozone.
Evropski mehanizam stabilizacije koji ministri žele da uspostave trebalo bi da omogući drugim državama pored Grčke da brzo dobiju neophodne kreditne linije i tako umanje sopstveni deficit.
Prema predlogu za osnivanje fonda, Evropska komisija bi trebalo da direktno pozajmljuje novac na finansijskom tržištu pružajući istovremeno garancije u ime država koje su zapale u dužničku krizu i budžetski deficit. Među zemljama kojima preti potencijalna opasnost od grčkog scenarija su Španija, Irska, Portugalija, ali i Italija, čiji je premijer Silvio Berluskoni otkazao put u Moskvu i izjavio da u evrozoni „vlada vanredno stanje”.
I francuski predsednik Nikola Sarkozi otkazao je odlazak na svečanu proslavu Dana pobede nad fašizmom na Crvenom trgu. On i nemački kancelar Angela Merkel snažno se zalažu za uspostavljanje stroge finansijske discipline i nadzora koji će omogućiti Briselu da kontroliše javnu potrošnju država članica evrozone.
„Evro je ključni element Evrope i ne možemo ga prepustiti špekulantima”, kazao je Sarkozi.
Prošlog četvrtka evro je pao na najnižu vrednost u odnosu na američki dolar u poslednjih 14 meseci – svega 1,25 dolara za evro, ali je nakon toga zabeležen blagi porast vrednosti koja je dostigla 1,27 dolara za evro. Uporedo sa padom vrednosti evra, pala je i vrednost evropskih akcija na svetskom tržištu finansija.
Pritisnuti strahom da će čitava evrozona doživeti kolaps zbog krize koja je praktično uništila ekonomiju Grčke, oba doma nemačkog parlamenta odobrila su u petak pomoć Atini iako se nemačka javnost mesecima tome protivila.
Niko još ne može da sagleda razmere eventualnog neuspeha evropskih mera stabilizacije evrozone, ali svi su jedinstveni u oceni da bi posledice po evropsku ekonomiju bile katastrofalne.
Kriza evrozone nije uznemirila samo evropsku javnost i njene lidere, već je odjeknula širom sveta. Američki predsednik Barak Obama u razgovoru sa Angelom Merkel istakao je da SAD snažno podržavaju napore EU, a slična poruka došla je i iz Otave.
Međutim, prema tvrdnjama britanskih diplomatskih izvora u Briselu, London neće podržati evropski mehanizam stabilizacije i osnivanje finansijskog fonda za ugrožene, jer je to „samo još jedan pokušaj očajnika” da uvere svetsko tržište da je evro stabilna i kredibilna valuta.
V. Jokanović
[objavljeno: 10/05/2010]















